Mladi u Europskoj uniji tijekom prošle godine napuštali su roditeljski dom u prosjeku s 26,2 godine starosti. Najdulje u obiteljskom domu ostaju mladi Hrvati – prosječno do 31,3 godine – pokazuje izvješće Eurostata. Slijede Slovačka (30,9), Grčka (30,7), Italija (30,1) i Španjolska (30 godina).

Suprotan trend bilježe skandinavske zemlje, gdje se mladi osamostaljuju puno ranije. U Finskoj se roditeljski dom napušta prosječno s 21,4 godine, u Danskoj s 21,7, a u Švedskoj s 21,9 godina.

U susjednoj Sloveniji mladi odlaze od roditelja u prosjeku s 28,9 godina, dok je u Mađarskoj ta dob nešto niža – 27,1 godina.

Osim starosti pri osamostaljivanju, Eurostat je analizirao i financijsko opterećenje stanovanjem. Prošle je godine gotovo 10 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina u EU živjelo u kućanstvima koja su na stanovanje trošila 40 posto ili više raspoloživog dohotka. Za usporedbu, udio za ukupno stanovništvo iznosio je 8,2 posto.

Najniže stope preopterećenosti troškovima stanovanja imale su Hrvatska (2,1 posto), Cipar (2,8) i Slovenija (3 posto). Najviše stope zabilježene su u Grčkoj (30,3 posto) i Danskoj (28,9 posto), dok su u Nizozemskoj, Njemačkoj i Švedskoj te vrijednosti bile znatno niže – između 13 i 15 posto.

Zemlje u kojima mladi dulje ostaju u roditeljskom domu, poput Hrvatske, Cipra i Italije, uglavnom bilježe niže stope preopterećenosti troškovima stanovanja. Iznimka je Grčka, gdje mladi kasnije odlaze od roditelja, ali unatoč tome nose jedno od najvećih financijskih opterećenja u EU.