Slavonija

Klakar je prvi u Hrvatskoj

Klakar je prvi u Hrvatskoj

Razgovor s načelnikom općine Klakar Tomislavom Pendićem.

-Nedavno ste proveli natječaj za zakup zemljišta i tu je bilo i pozitivnih i negativnih konotacija. Možemo li proći cijelu kronologiju

-Dapače, što se tiče raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištima na području općine Klakar ovdje je bitno napomenuti da se državno zemljište na području općine Klakar koristi od 1995. godine na način da nikada nisu provedeni javni natječaji koji su rezultirali ugovorima. U poratnom razdoblju neki poljoprivrednici su ulazili u nelegalne posjede na državnom zemljištu koje je ranije bilo u vlasništvu kombinata Jasinje. To zemljište su privodili svrsi na način da su ga obrađivali, a naknadno određenim razgovorima s tadašnjim upravama Županije i Ministarstvom poljoprivrede su dobijali potvrde o korištenju tog zemljišta da bi mogli ostvariti potpore i poticaje. Tako da su oni ušli u zemljište i na osnovu tih potvrda dobili svojevrsnu legalizaciju zemljišta.

Po osnivanju agencija koje su uzele na raspolaganje državno poljoprivredno zemljište, a na osnovu tih potvrda isti ti poljoprivrednici su dobili ugovore na privremeno korištenje na 5 godina uz određene cijene za korištenje tog zemljišta. Kada su se agencije ugasile, ugovori su istekli, korištenje državnog zemljišta im je produživano na osnovu privremenih ugovora od strane jedinice lokalne samouprave, svake dvije godine su im produživani ugovori. Općina Klakar na svojem području iz programa raspolaganja državnim zemljištem raspolaže sa 620 hektara, od kojeg je određeni broj predviđen za povrat, jedan broj predviđen za prodaju, a jedan dio je predviđen za zakup. Ono što je bitno naglasiti, 2018. godine, kada je prijašnji ministar poljoprivrede Tolušić donio Zakon o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, mi smo radili analize oko korištenja državnog zemljišta i sa velikim očekivanjem smo pratili postupanje po tom zakonu gdje je prijašnji načelnik bio dužan u roku 3 mjeseca napraviti program raspolaganja i usvojiti ga na sjednici Općinskog vijeća. U tom programu raspolaganja su se određivale čestice koje će ići u zakup i povrat, ali jedna bitna stvar, tadašnji zakon je definirao da općinsko vijeće može ograničiti broj hektara po jednom OPG-u. Prijašnji načelnik zalagao se za 65 hektara po jednom OPG-u, a ja kao predsjednik vijeća i općinski vijećnici smo išli u smjeru da se ograniči do 30 hektara. U tim nekakvim razilaženjima Općina Klakar nije na vrijeme u tom roku ishodovala program raspolaganja već je za općinu, u ime Brodsko-posavske županije, program raspaloganja donio Upravni odjel za poljoprivredu. Općina Klakar dobiva suglasnost Ministarstva poljoprivrede 2019. godine u mjesecu travnju na maksimalni iznos 65 hektara. Budući da se naknadno nisu raspisivali nikakvi natječaji u odnosu na druge općine u okruženju, Bebrina, Garčin, Kopanica, Oprisavci, koji su po starom Tolušićevom zakonu raspisivali natječaje, stupanjem mene na funkciju načelnika jedna od dvije prioritetne stvari je bilo raspisivanje javnog natječaja za raspolaganje državnim zemljištem, a prioritet nam je bio otvorenje dječjeg vrtića u Ruščici. Krenuli smo u smjeru sakupljanja svih potrebitih informacija oko raspisivanja javnog natječaja za državno zemljište, što je koincidiralo s najavama nove ministrice poljoprivrede Vučković koja je rekla da će Tolušićevi zakoni ići na doradu u saborsku proceduru, da će ići izmjene i dopune. Na tom novom zakonu radila jedna šira skupina od dvadeset i jednog tijela koji su svoje prijedloge ugradili u izmjene novog Zakona. Tu moram napomenuti da su na njemu radili Državno odvjetništvo, Ministarstvo financija, Agronet, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, Porezne uprave, predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Agroneta, Arkoda, predstavnici poljoprivrednika koji se bave stočarstvom, predstavnici poljoprivrednika koji se bave ratarstvom dakle multidisciplinarno tijelo, te kada su usuglasili sam prijedlog Zakona on je stavljen na e-Savjetovanje. Tu su se još neke stvari doradile, da bi kroz dva saborska čitanja 28. svibnja 2022. godine novi zakon o raspolaganju državnim zemljištem stupio na snagu. Ono što je bitno razlikovati stari i novi zakon, bivši zakon ministra Tolušića je davao prednost starom zakupcu, na način da stari zakupac nosi određeni broj bodova, dok je ovaj novi zakon ministrice Vučković uveo sustav bodovanja na način da su sve kategorije bile okupljene u određeni sustav bodovanja, a uvela se nova kategorija, mladi poljoprivrednik, koji je dobivao veći broj bodova, te je stavljen naglasak na stočarstvo. To su bitne razlike. Kada je zakon stupio na snagu, mi smo poduzeli sve pripremne radnje, uspostavili dobru suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, pratili smo sva događanja oko novog Zakona, koji je, ovo treba napomenuti, definirao da su jedinice lokalne samouprave koje imaju program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i koje imaju suglasnost Ministarstva poljoprivrede na isti, dužne u roku 6 mjeseci od donošenja Zakona raspisati javni natječaj za raspolaganje državnim zemljištem. Budući da je Općina Klakar imala donešen program raspolaganja na kojem je bila dobivena suglasnost, za razliku od drugih jedinica lokalne samouprave koje su podnosile zahtjev za produljenje roka za raspisivanje javnog natječaja, mi smo aktivno krenuli u razgovor s Ministarstvom poljoprivrede u smjeru da u tom roku raspišemo javni natječaj. Bio je posebno veliki interes lokalnih poljoprivrednika i svi su bili upoznati. Rečeno im je da budu pripremljeni, da se upoznaju sa svim izmjenama Zakona i da budu jako oprezni, i da će općina Klakar provesti, naglašavam, javni natječaj. Lokalni čelnici ne dijele zemlju, lokalni čelnici nemaju tu moć da određenim osobama ili OPG-ovima dodjeljuju zemlju, nego lokalni čelnici samo odrađuju sve potrebite radnje da bi se mogao provesti javni natječaj. U samim pripremnim radnjama za dobivanje suglasnoti od Ministarstva poljoprivrede u raspisivanju javnog natječaja, Općina Klakar je provela opsežan posao, za koji je morala angažirati čak i odvjetnički ured koji je vodio sve radnje, aktiviravši tako i Hrvatske vode koje su nam morale dati određene podatke udaljenosti čestica od njihove kanalske mreže i koja je to kategorizacija, da bi zatim bila angažirana geodetska agencija koja je morala izaći na teren zajedno s povjerenstvom i ustanoviti sve te čestice u njihovom obimu, njihovoj kvadraturi i trenutnoj kulturi.

Hrvatske šume su, također, morale fizički izaći na teren i za sve te čestice morali napraviti procjenu iskrčenja zemljišta i navesti određene iznose. Kada prema Zakonu poljoprivrednik tu česticu dobije na natječaju kao najbolji ponuditelj, mora u roku jedne godine česticu privesti kulturi. Dakle, ako je 5 hektara šuma, a 5 hektara oranica, ovih 5 uz trošak iskrčenja privesti u oranicu u roku godinu dana, a trošak iskrčenja mu se odbija u zakupninu. Kada smo sve te elemente i pripremne radnje ishodovali, Općina je podnijela zahtjev za dobivanje suglasnosti na tekst natječaja po početnim cijenama sve definirano po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Po izmjenama Zakona prilikom donošenja odluke o raspisivanju natječaja Općinsko vijeće donosi maksimum po jednom OPG-u, odnosno, ograničila na 30 hektara po jednoj osobi ili OPG-u. Ovo je bitno navesti, prilikom donošenja maksimuma od 30 hektara, Općinsko vijeće i osobno smo se izrazito vodili određenim pregledom dokumentacije i razgovorima da ne dođe do pada poljoprivredne proizvodnje, da se zaštite određeni poljoprivrednici, dosadašnji posjednici, jer su na osnovu državnog zemljišta razvijali svoja gospodarstva, ulazili u određene natječaje i kroz nekakve projekte povlačili sredstva, da ipak ne ostanu bez državnog zemljišta i treća stvar, što je meni najvažnije, da se ograničenjem do 30 hektara otvori prostora za nove korisnike, mlade poljoprivrednike, koje bi se dobivanjem zemljišta kroz natječaj, pokušalo zadržati, da osnuju svoje obitelji, da ostanu živjeti i baviti se poljoprivredom na području naše općine. Upravo je to bio razlog zašto je Općinsko vijeće odredilo tih 30 hektara koje u naravi nije malo. Po dobivanju suglasnosti od Ministarstva poljoprivrede ispostavilo se da su sve jedinice lokalne samouprave podnijele zahtjev za produljenje roka ili nisu izvršile potrebne radnje u tih zakonskih 6 mjeseci. Općina Klakar je dobila suglasnost Ministarstva poljoprivrede na tekst javnog natječaja na koje je kasnije Općinsko vijeće 28.11.2022. raspisala javni natječaj.

-Raspisan je natječaj.

-Kada je općinsko vijeće donijelo odluku o raspisivanju natječaja, po Zakonu, u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, usuglašeno je objavljivanje teksta natječaja na mrežnim stranicama općine Klakar i na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede. Dakle, bila je sinkronizirana objava. Svi poljoprivrednici su bili upoznati kroz interne razgovore ili kroz javni diskurs, da općina Klakar raspisuje natječaj i kroz razgovor s općinskim vijećnicima, onog trenutka kada je raspisan natječaj poljoprivrednici su počeli dolaziti u općinu Klakar zbog ishođenja potvrda o nepostojanju duga.

-Dakle, natječaj je raspisan... Koliko ima kandidata

-Prema izdanim potvrdama o nepostojanju duga javilo nam se 57 osoba od kojih su 53 osobe s područja općine Klakar, dok 4 osobe nisu s područja općine Klakar. Po završetku natječaja zaprimljeno je 368 koverti ili ukupno 1248 ponuda za 70 čestica.

-Sastav povjerenstva

-Kao što sam ranije najavio, lokalni čelnici ne provode natječaj, ne dijele zemlju, ne pogoduju, nego načelnik samo radi pripremne radnje, a jedna od njih je imenovanje povjerenstva za provedbu natječaja koje je izmjenama Zakona prošireno s 5 na 7 članova i sastoji se od pravne službe, geodetske službe, agronomske službe, 2 člana predstavničkog tijela, jednog predstavnika Ministarstva poljoprivrede i predstavnika Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije. To je Općinsko vijeće usvojilo. Povjerenstvo je po zatvorenju natječaja obradilo otvaranje svih zaprimljenih koverti. Budući da se radi o 368 zaprimljenih koverti Povjerenstvo je radilo 2 dana i u općinskim prostorijama pristupilo se javnom otvaranju zaprimljenih koverti, a bili su prisutni i sami poljoprivrednici. Po otvaranju ponuda Povjerenstvo je pokrenulo proces analize zaprimljene dokumentacije, odnosno njene ispravnosti, a zatim je prionulo načinu bodovanja svake ispravne zaprimljene dokumentacije. Kriterij bodovanja proizlaze iz Pravilnika o provođenju natječaja koje je definirano Zakonom o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem.

-Dakle, kriterije nije definiralo Općinsko vijeće, nego Ministarstvo poljoprivrede

-Tako je, Ministarstvo poljoprivrede je definiralo kriterije. Ranije sam naveo da se u izmjenama Zakona išlo u smjeru mladih poljoprivrednika. Po izvršenom bodovanju svih poljoprivrednika, pregledom sve dokumentacije, po završetku postupka analize, uočeno je da od 57 osoba od kojih su zaprimljene prijave njih 30 predalo nepotpunu dokumentaciju koja nije u skladu s Pravilnikom o provođenju natječaja i Zakonom o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, na način da je velika većina njih napravila grešku u nepotpunom ispravnom dostavljenom gospodarskom programu , a gospodarski program je sastavni dio ugovora. Ako je poljoprivrednik naveo da će biti stočar, na osnovu bodovanja je dobio određeni broj bodova kao stočar, napravio nekakvu prednost nad drugim ponuditeljem, upravo u tom gospodarskom programu, u periodu koliko važi ugovor, 15 godina, navodi se da je on stočar zbog ranije dobivenih bodova, a izmjenama Zakona je uveden kontrolni mehanizam gdje jedinice lokalne samouprave vrše kontrolu provedbe gospodarskog programa.

Dakle, upravo je gospodarski program važan, jer na osnovu njega se vrše, u narednom razdobolju dok traje ugovor, kontrole je li poljoprivrednik ispoštovao ono što je naveo prilikom samoga bodovanja. U gospodarskom programu su bile uočene četiri bitne stvari koje su se morale navesti. Mogao je izabrati namjenu korištenja zemljišta, ratarstvo, stočarstvo, povrtlarstvo, trajni nasadi ili kombinirani u smislu ratarstvo i stočarstvo. Drugo, ako je išao na kombiniranu proizvodnju, ratarstvo, stočarstvo, morao je navesti određene omjere, naprimjer, ratarstvo 50%, stočarstvo 50%. Dakle, ako je naveo ratarstvo i stočarstvo, a nije naveo omjere, takva ponuda nije valjana. Treće, kod stočarstva moralo se navesti i broj grla stoke. Neki to nisu navodili.. I četvrti kriterij, način korištenja zemljišta, kod načina korištenja zemljišta moralo se odabrati hoće li proizvodnja biti ekološka ili konvencionalna. Ako je navedena „ekološka” dobilo se određeni broj bodova, ali onda se 15 godina morate baviti ekološkom proizvodnjom. Ekološka proizvodnja u odnosu na konvencionalnu je skuplja. Manji su prinosi, ali su veći poticaji.

-Dakle, Povjerenstvo nije moglo drukčije, nego po Zakonu moralo postupati kako je postupalo i te nepravilnosti eliminirati...

-Tako je. Povjerenstvo je postupalo po Zakonu i Pravilniku o provođenju natječaja i Pravilniku o gospodarskom programu, ali neovisno o tome što je vidljivo pravno da su te ponude nevaljane, za svaki takav konkretan slučaj je napravljen upit u ime Povjerenstva prema Ministarstvu poljoprivrede na način „Poštovani, u gospodarskom programu nije naveden broj grla stoke. Da li je takav program prihvatljiv” gdje je dobiven dodatni odgovor i uputa od strane Ministarstva poljoprivrede da takva ponuda nije valjana. Na osnovu toga Povjerenstvo nije moglo drugačije, nego raditi samo po Zakonu i sve je to izbodovala. Poljoprivrednici koji su prošli na 70-ak ili 80 hektara su dolazili na poziv Povjerenstva i pisanom izjavom odustajali od onih čestica koje prelaze preko 30 hektara. Povjerenstvo je prijedlog odluke o izboru najboljeg ponuditelja sa svom popratnom dokumentacijom i nevaljalim gospodarskim programima dostavilo na dodatnu kontrolu Ministarstvu poljoprivrede. Sredinom srpnja Ministarstvo poljoprivrede je dalo suglasnost na izbor najboljeg ponuditelja na provedeni natječaj u općini Klakar.

-Imamo 22 nova korisnika zakupa državne zemlje. Koliko ih je bilo prije ovog natječaja

-Prije provedbe javnog natječaja državno zemljište, i to 450 hektara, je obrađivalo 10-ak osoba kroz 14 privremenih ugovora putem agencije za poljoprivredu, a nakon provedenog javnog natječaja 22 osobe. Kroz natječaj je na raspolaganje stavljeno 500 hektara, a do sada 450. Podignuta je kvota. I ono što bih ovdje želio naglasiti, da su cijene zakupa sada 2 ili 3 puta veće u odnosu na cijene zakupa koje su bile po raznim potvrdama. Dosadašnjom analizom ugovora vidljivo je da su pojedinci radili 1 hektar za 13 eura pa do 25 eura po hektaru, a sada je 90 eura po hektaru.

-Natječaj je proveden, Ministarstvo je dalo suglasnost na sve, na gospodarski program, na zakonitost provođenja natječaja i sada imamo tih 30 kandidata koji su nezadovoljni... Neki su po našim informacijama reagirali prema Ministarstvu tvrdeći da je sve u redu. Pokušalo se učiniti da vi poništite natječaj i raspišete novi. Jeste li to smjeli napraviti

-Po dobivanju rezultata povjerenstva, kada se vidjelo da određeni broj poljoprivrednika, ozbiljnih poljoprivrednika, kojima je poljoprivreda stočarstvo i proizvodnja mlijeka primarna djelatnost, a u posjedu su i do sada u određenom broju hektara državnog zemljišta, kada se vidjelo da su ispali iz javnog natječaja i da će ostati bez državnog zemljišta što izravno utječe na njihovu opstojnost, s Ministarstvom poljoprivrede razgovarali smo na tu temu, o pronalaženju nekakvog dodatnog rješenja. Jedna od namjera je bila i poništenje javnog natječaja, no međutim raspodjela zemlje putem javnog natječaja ima svoja zakonska ograničenja gdje su određene osobe prošle na tom javnom natječaju i bilo kakvo poništenje bi dovelo do trgovine utjecajem i određenim radnjama koje podliježu Zakonima. S druge strane Ministarstvo poljoprivrede je to koje je dalo suglasnost na sam tekst provođenog natječaja i oni nisu bili skloni dati mogućnost poništenja natječaja.

Ovo ću reći ljudski, ne kao načelnik. Moram reći da su poljoprivrednici prilikom apliciranja na javni natječaj angažirali odvjetničke usluge ili konzalting usluge koje su platili, za koje nemaju adekvatne ugovore, i te odvjetničke kuće i konzalting kuće su u podnošenju dokumentaciju u ime njih napravile kardinalne greške koje su ih kasnije izbacile zbog nevaljanosti iz natječaja.

-U kojoj smo fazi Ministarstvo je dalo suglasnost, koji je tijek daljnje procedure

-Kada je Ministarstvo dalo suglasnost o izboru najboljeg ponuditelja gdje nisu uočene nikakve nepravilnosti u provedbi javnog natječaja i bodovanja izbora najboljeg ponuditelja, ono je dodatno obradilo i sve nevaljale ponude i detektiralo ono što je i Povjerenstvo utvrdilo, da su sve te ponude imale nekakve nedostake u svojoj ispravnosti. Zakon predviđa da je jedinica lokalne samouprave, kada dobije suglasnost na izbor najboljeg ponuditelja, dužna na prvoj sjednici općinskog vijeća to uvrstiti kao točku dnevnog reda, što smo mi i učinili. Općinsko vijeće je prijedlog Povjerenstva o izboru najboljeg ponuditelja usvojilo.

Po usvajanju i odluci Općinskog vijeća krenuli smo u smjeru izrade ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta. 22 osobe raspolažu kroz 54 ugovora,

Ugovori su napravljeni i sa svom popratnom dokumentacijom su dostavljeni dobivanje suglasnosti od Županijskog državnog odvjetništva na tekst nacrta pravne valjanosti ugovora 17. studenoga. Otada teče zakonski okvirni rok od 30 dana od dobivanja suglasnosti na pravnu valjanost i o svemu je obaviješteno Ministarstvo poljoprivrede.