Neki će se možda osjetiti razočarano i degradirano ali vjerujte, Srijem nije ni malo manje znamenitiji od dične Slavonije. Naprotiv, u svojoj povijesti odigrao je vrlo značajnu ulogu. No hajmo redom.

Srijem je zemljopisno područje u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini, a smješten je između rijeka Save i Dunava, istočno od Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utječe u Dunav.

Kao zapadnu granicu mnogi pogrešno uzimaju Bosut, kojemu je početak na Šlajsu u Županji, pa čak i rijeku Vuku (te time još istočnije pomiču granicu između Slavonije i Srijema), uz to i mnogi županjci, želeći zadržati Županju u Slavoniji pomiču granice Srijema istočno od Bošnjaka.

Za istinu, gledajući strogo zemljopisno ali i povijesno, sa izuzetkom nekoliko rubnih naselja, zapadna granica Srijema se prilično točno proteže današnjom granicom Vukovarsko-srijemske županije ( što znači da i Babina Greda pripada zapadnom Srijemu.)

Srijem graniči s Bačkom na sjeveru, Banatom na istoku, Mačvom na jugu te BiH (Semberija) na jugozapadu i Slavonijom na zapadu, što nepobitno Vukovar, Vinkovce i Županju svrstava u Srijem, zapadni Srijem.

Zašto opetovano naglašavam zapadni Srijem Zato što se zapadni dio Srijema nalazi se u Hrvatskoj, a istočni u Srbiji (tj. Vojvodini). Hrvatski dio Srijema čini veći dio Vukovarsko-srijemske županije sa sjedištem u Vukovaru. Najveći dio Srijema je u autonomnoj pokrajini Vojvodini i upravno pripada Srijemskom okrugu. Manji, najistočni dio upravno pripada Gradu Beogradu (gradske općine Zemun i Novi Beograd).

Površina Srijema iznosi 6.866 km2, od toga je 2.445 km2 u Hrvatskoj, a 3.942 km2 u Srbiji. Gradovi u Srijemu su: Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok, Otok, na hrvatskoj strani, a Šid, Srijemska Mitrovica, Inđija, Ruma, Irig, Zemun, Novi Beograd, Srijemski Karlovci, Beočin, Stari i Novi Slankamen, Stara i Nova Pazova te dijelovi Novoga Sada (Petrovaradin, Srijemska Kamenica) u Srbiji.

Prema popisu iz 2001. godine, u hrvatskom dijelu Srijema je živjelo 204.768 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

160.277 Hrvati (78,27%)
31.644 Srbi (15,45%)
2.047 Mađari (1%)
1.796 Rusini (0,88%)
1.338 Slovaci (0,65%)
1.138 Bošnjaci (0,56%)
3.152 ostali (1,54%)
2.553 neizjašnjeni (1,25%)
823 nepoznatih (0,4%)

Kako sam gore već napomenuo povijest Srijema je vrlo zanimljiva i turbulentna. Brojne značajne i odlučujuće bitke su se ovdje vodile. O tome svjedoče brojna izuzetno važna arheološka nalazišta. U prapovijesno doba tu su se razvile Vučedolska (Vukovarska Golubica) i Sopotska (Vinkovci) kultura, a po nekim najnovijim otkrićima Vinkovci su najstariji grad u cijeloj Europi!

Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika, prije 7000 godina. Tri autohtone kulture, sopotska i vučedolska kultura, te vinkovačka kultura, nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem željeznom dobu područje grada naselili su Iliri, a u mlađem Kelti koji su se ubrzo stopili s Ilirima.

Spačvansa šuma prepuna je arheološkog blaga, a kod Vrbanje je pronađen grobni kompleks star čak tri tisuće godina!
Prizor brojnih humaka otkrivenih na Purić-Ljubnju i istraživanja koja se tu provode potvrđuju da je riječ o dosad neviđenom grobnom kompleksu na ovim prostorima.

( Nalazište Purić-Ljubanj predstavlja kompleks od 117 grobnih humaka tumula, a prema dosadašnjim podacima nastao je u kasno brončano i rano željezno doba. Star je, dakle, približno 3.000 godina.)

Pa i stari Iliri su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, a naročito Rimljani: U prvom stoljeću nove ere, Srijem osvaja Rimsko Carstvo, a Sirmij postaje važan trgovački centar regije, koji će joj i dati ime. Postaje prijestolnica rimske provincije Panonije, a u doba tetrarhije i jedna od dvije sekundarne prijestolnice rimske imperije, koji će i dati brojne Cezare.

Prve zabilježene velike bitke u Srijemu vodile su se već od 6. godine nove ere, kada se zbio Batonov ustanak (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak, koji je bio najveći vojni sukob između nekoliko ilirskih plemena i antičkog Rima koji je trajao četiri godine; od 6. do 9. godine n. e. U tom sukobu Ilirsko pleme Breuci koje je živjelo na području današnjeg Srijema, vodili su uspješne bitke oko osvajanja Sirmiuma i na mons Almusu (Fruška Gora). Vođena je teška bitka i u močvarama oko rijeke Volsce (Vuka, Hrvatska) gdje Ustanici nanose velike gubitke Rimljanima ali uz cijenu vlastitog uništenja.

Slijedeći značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između Konstantina (306.337.) i Licinije (318.324.). Iako brojčano nadmočniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima.

Koliko je Srijem bio važan za Rimsko Carstvo govori činjenica da brojni rimski carevi i vladari potječu iz Srijema, a svjedoče i brojni gradovi koje su Rimljani ovdje osnovali. Pa tako iz Iloka, rimskoga Cucciuma, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskoga Cornacuma, tzv. Liberijeva ara, u Vinkovcima, Cibaliji, je pronađeno neprocjenjivo srebrno blago, u Mitrovici, rimskom Sirmiumu, i danas postoje, otkopani, čitavi kompleksi ostataka rimskoga graditeljstva, iz Zemuna, rimskoga Taurunuma, potječu reljefi Herkula, Libera i Libere, brončani kipić Merkura, itd.

Diobom carstva na Zapadno i Istočno 395. godine, Srijem kao dio Panonije postaje dio Zapadnorimskog carstva.

Stoljećima Slaveni upadaju i naseljavaju regiju, a s njima pristigla hrvatska plemena sve više dobivaju na značaju i jačaju. Ostaci Ilira bivaju potisnuti ili asimilirani, a u 7. stoljeću Avari postaju vladari Srijema.

Bugarski vladar Kuver koji je doveo Bugare na Balkan je u ime Avarskoga kaganata upravljao Srijemom, sve do 680. godine kada se iselio sa svojim pristalicama. Timočani, slavensko pleme iz doline rijeke Timok, bježe pod širenjem vlasti Bugarskog kaganata i naseljavaju Srijem.
U prvoj polovici 9. stoljeća se priključuju hrvatskoj državici vladara Ljudevita Posavskoga i tako od tada Srijem postaje sastavni dio svih hrvatskih država kroz povijest, i ruku uz ruku dijeli sudbinu sa Slavonijom.