Dolazak Emmanuela Macrona u srijedu navečer u Hrvatsku prvi je službeni posjet jednog francuskog predsjednika koji se nije dogodio slučajno i koji dolazi na poziv premijera Andreja Plenkovića, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u izjavi za novinare.
"Ovu posjetu ne treba vezivati samo uz kupnju borbenih zrakoplova Rafale nego ga treba promatrati u sklopu strateškog partnerstva i očekivanja od Hrvatske koja upravo u ovom dijelu Europe igra jednu važnu ulogu sigurnosno-političkog čimbenika u osiguravanju sigurnosti i u prenošenju iskustva zemljama zapadnog Balkana", istaknuo je.
Pozadina priče o kupoprodaji borbenih aviona
Macronov posjet Hrvatskoj odvija se uoči francuskog preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a.
Slovenija 1. siječnja prepušta palicu Francuskoj, a očekuje se da će se prije toga pokrenuti pravni postupak za donošenje formalne odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor, dok bi se konačna odluka mogla donijeti do lipnja 2022.
Francuska i Hrvatska već imaju sklopljeno strateško partnerstvo, ali će ono novim ugovorom biti prošireno i produbljeno na niz novih područja. To će biti okvir za dodatno jačanje odnosa s tom zemljom, kažu u Vladi. Očekuje se i potpora Pariza za eurozonu, a Plenković je ranije rekao da se nada da će se taj cilj ostvariti do 2023.
"Strateški interes za Hrvatsku"
Naravno, Hrvatska je dobila ponude za kupnju borbenih aviona od Francuske, SAD-a, Izraela i Švedske, ali Vlada se odlučila za Francusku jer je ipak Francuska ta koja od 1. siječnja preuzima predsjedanje Vijećem EU-a.
Zato bi se prije moglo reći da je to osobni strateški interes na štetu strateškog interesa za Hrvatsku, tako da je "strateški interes za Hrvatsku" zapravo samo jako dobar spin.
Između redova se može pročitati da Plenković kupuje svoje mjesto u Vijeću EU-a, a poznavajući njegove afinitete to bi vjerojatno bila fotelja predsjednika Vijeća EU-a.
999 milijuna EUR, tj. 1,2 milijarde EUR za što?
Očito je cijena fotelje u Vijeću EU-a 999 milijuna EUR, odnosno 1,2 milijarde EUR koje Hrvatska plaća Francuskoj iz državnog proračuna, dakle novcima poreznih obveznika RH, a borbeni avioni su u drugom planu.
Ako ćemo već o borbenim avionima i tehnologijama, to su zapravo polovni avioni koji su stari već dosta godina, a tehnologije su danas toliko napredovale da bi ti borbeni avioni mogli biti dobri za vojni muzej. I naravno, plaćamo ih danas, a dobit ćemo ih tek za 3, 4 godine! A nitko ne spominje cijenu dugogodišnjeg održavanja tih aviona koja nikako nije zanemariva, koja možda čak i premašuje nabavnu cijenu.
Usporedbe radi, to je kao da vam netko danas proda iPhone 10 za cijenu iPhone 11, a kojeg ćete dobiti tek za 3 godine kada na tržištu bude iPhone 20 i još morate plaćati održavanje tog starog iPhone 10 još dugo godina.
Da apsurd bude veći, cijena borbenih aviona Rafale koje Hrvatska kupuje od Francuske u pola godine porasla je za 15 posto, MORH je poslao objašnjenje, no ima još nejasnoća. Možda je upravo tih 15 posto cijena fotelje kao dodana vrijednost tog ugovora, tko zna.
Usporedba tehnologija
Još 2019. godine znanstvenik Korado Korlević je u jednom svojem predavanju na temu transhumanizma odlično prezentirao vojne tehnologije koje se danas koriste, a koje uopće nemaju veze s ovim danas avionima koje Hrvatska kupuje. Poslušajte:
Postoje daleko sofisticiranije i modernije tehnologije koje se koriste u vojne svrhe, a koje su povoljnije od polovnih aviona. Pitanje je samo kada će Vlada početi slušati pametnije od sebe ili oni stvarno misle da su pokupili svu pamet svijeta.
Zapravo, sve je jasno ako su ovdje osobni interesi prioritet, onda je pamet suvišna.
Još je gore ako misle da mogu dovijeka narodu mazati oči svojim jeftinim spinovima o kupnji "najmodernije tehnologije" koja je precijenjena, a koju zapravo plaćaju građani, a da stvar bude još gora, Plenković će sigurno jednog dana napustiti brod koji tone i uploviti u sigurne vode Vijeća EU.
U svakom slučaju za naoružanje, ratove i ubijanja se uvijek ima novaca, ali zato nema za opremu vojske i policije, nema za zdravstvo koje je već na koljenima, nema za područja pogođena potresima i dalo bi se još nabrajati za što sve nema. Očito su prioriteti na osobnim interesima, hranjenju ega i "tko ima veći".
Riječi su suvišne, ljudi se po djelima poznaju.