„Lijepo je vidjeti punu knjižnicu. Hvala domaćinima Moniki i Jeleni na gostoprimstvu,” uvodno je rekla dr. Herman Kaurić, naglasivši kako je Pakrac kao vojno središte imao dugu tradiciju bolničkih ustanova.

Razvoj bolnica u Pakracu

Predavačica je istaknula kako su prve bolnice u Pakracu bile vojnog karaktera, a s vremenom su postale dostupne i civilnom stanovništvu. Velika kraljevska zemaljska javna bolnica, izgrađena 1898. godine, bila je jedna od najvećih u Hrvatskoj, s kapacitetom za 200 bolesnika, što ju je činilo čudom tadašnje medicinske znanosti.

Problematika zaboravljenih groblja

Drugi dio predavanja bio je posvećen starim grobljima u Pakracu, poput Turskog, Židovskog i Pravoslavnog groblja na Gavrinici, od kojih su neka potpuno devastirana, dok su druga zapuštena i prepuštena prirodi. „Uređenost društva ogleda se i u načinu ophođenja prema pokojnicima,” istaknula je predavačica, osvrnuvši se na zakonske regulative u Hrvatskoj i Austriji, koje se razlikuju u vremenskom razdoblju ponovne upotrebe grobnog mjesta.

Također je upozorila na pravne i vlasničke probleme vezane za groblje na Gavrinici, što otežava njegovo održavanje i zaštitu. Herman Kaurić zaključila je kako je nužno očuvati pijetet prema starim grobljima i pronaći adekvatne načine za njihovu revitalizaciju.

O predavačici

Dr. sc. Violeta Herman Kaurić viša je znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, specijalizirana za društvenu povijest Prvoga svjetskog rata i lokalnu povijest, posebno Pakraca. Autorica je više znanstvenih radova i knjiga, uključujući „Krhotine povijesti Pakraca”. Trenutačno radi na projektima vezanima uz povijest zdravstva i povijest žena, a njezin doprinos istraživanju povijesti Pakraca prepoznat je i u širim znanstvenim krugovima.

Predavanje je završilo raspravom s publikom, koja je pohvalila važnost ovakvih događaja u očuvanju lokalne povijesti i svijesti o kulturnoj baštini.