Tijekom arheoloških istraživanja provedenih 2022. i 2023. godine po prvi puta je istražen južni dio arheološke sonde, prostor južno od kasnogotičke crkve i sjeverno od najjužnijeg bedema utvrde Stari grad.
Premda su ranije pretpostavke upućivale na to da se radi o crkvenom dvorištu iz ranog 16. stoljeća, nova otkrića donose drugačiju sliku.
Otkrivanje zatvorenog prostora i kaljeve peći
Iskopni radovi otkrili su arhitektonske elemente zatvorenog prostora koji je bio grijan keramičkom kaljevom peći. Pronađen je snažan kameni zid uz južni profil sonde, zidane pregrade s otvorima za vrata te kanali za zasune. Kaljeva peć, smještena u zid radi grijanja dviju prostorija, ostavila je iza sebe ostatke nagorenog glinenog podnožja, brojne fragmente pečnjaka, među kojima se ističu glazirani pečnjaci s reljefom sunca i lukovičasti pečnjaci.
Ovo otkriće ukazuje na postojanje građevine koja je kombinirala južni zid kasnogotičke crkve i novootkriveni debeli zid koji se povezuje s domusom ili prvotnim bedemom iz 13. stoljeća. Na zidu su pronađeni i zanimljivi detalji, poput anagrama s križem i slovima "D" i "I", koji je urezan na vidljivom mjestu.
Razaranje starijih struktura i novi grobovi
Tijekom građevinskih radova u prvoj polovici 16. stoljeća uništeni su brojni stariji srednjovjekovni grobovi. Kosti pokojnika pronađene su u žbukanim podnicama, između zidova crkve, ali i u improviziranoj kosturnici južno od svetišta. Na kosturnici su pronađeni simbolični predmeti, poput glazirane pločice s Kristovim likom i neolitičke kamene sjekire, što ukazuje na odavanje počasti premještenim pokojnicima.
Rekonstrukcija i daljnji izazovi
Idejna 3D rekonstrukcija prikazuje gabarite kasnogotičke crkve s velikom cilindričnom kulom te novootkrivene južne građevine. Nažalost, istočni dio građevine ostaje skriven zbog debelog sloja arheološkog i recentnog depozita ispod prilaza nekadašnjem parkiralištu.
Istraživanja su otkrila bogatu povijest južnog dijela pakračke utvrde, potvrđujući da je riječ o prostoru koji je kroz stoljeća doživio različite namjene od srednjovjekovnih građevina, preko osmanskih dvorišta, do jednostavnih građevina nakon pada Pakraca.
