Više od 50 posto poljoprivrednih kultura pogođeno je dugotrajnim sušnim razdobljem.
Gotovo polovini Europe prijeti suša, navodi se u izvješću Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije. U izvješću se navodi da je 10. kolovoza 47 posto europskog teritorija dosegnulo razinu upozorenja na sušu, dok je 17 posto ispitanih regija u stanju pune pripravnosti.
Negativni utjecaji
Istraživači kažu da su suhi uvjeti povezani s rijetkim oborinama i brojnim toplinskim valovima od svibnja nadalje koji su utjecali na pad razina rijeka diljem Europe. Smanjene količine vode također su negativno utjecale na energetski sektor, kako za proizvodnju hidroenergije tako i za rashladne sustave drugih elektrana. Suša je značajno smanjila prinose usjeva, pri čemu su najviše pogođeni kukuruz, soja i suncokret, rekli su istraživači. "Vlažnost tla i vegetacijski stres ozbiljno su pogođeni", navodi se u izvješću, navodeći više od desetak zemalja u kojima raste opasnost od suše, uključujući Njemačku, Francusku i Britaniju. "Ostatak Europe, koji je već pogođen sušom, održava stabilne izrazito sušne uvjete", navodi se u izvješću. Regije u kojima se uvjeti najviše pogoršavaju one su koje su već bile pogođene sušom u proljeće 2022. - na primjer sjeverna Italija, jugoistočna Francuska i neka područja u Mađarskoj i Rumunjskoj. Istraživači predviđaju da će uvjeti topliji i sušniji od normalnih vjerojatno biti do studenoga u zapadnoj euromediteranskoj regiji. "Nedavne oborine mogle su ublažiti uvjete suše u nekim regijama Europe", rekli su stručnjaci: "Međutim, u nekim su područjima povezane grmljavinske oluje izazvale štetu i mogle bi ograničiti blagotvorne učinke oborina."
Rješavanje problema s kojima se susreću zbog dugotrajnog sušnog razdoblja i izostanka kiše te velikih poskupljenja energenata kao i rasta cijena drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji bile su glavne teme sastanka hrvatskih ratarskih proizvođača s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njihovim suradnicima u utorak u Zagrebu. Za Glas Slavonije razgovore je prokomentirao član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić ističući kako se dosadašnje štete od suša na području pet slavonskih županija ugrubo procjenjuju na više od milijardu kuna. "Riječ je o štetama na više od 50 posto kultura koje su pogođene dugotrajnim sušnim razdobljem. S obzirom na to da nam dolazi jesenska sjetva i ako nam je u interesu da sada posijemo, a nagodinu nešto i vršimo, mi to sami nećemo moći odraditi bez određenih intervencija države", kazao je Brlošić.
S obzirom na to da nam dolazi jesenska sjetva i ako nam je u interesu da sada posijemo, a nagodinu nešto i vršimo, mi to sami nećemo moći odraditi bez određenih intervencija države.- Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore
Tvrdi kako im je ministrica Vučković naglasila da je Vlada već pripremila 200 milijuna kuna kao prvu pomoć u tom dijelu. "S obzirom na to da smo svjesni kako će se taj novac vrlo teško naći, naglasili smo da se ta pomoć mora distribuirati do poljoprivrednika u što je moguće kraćem roku, a ne da to traje tako dugo kao što ide s mjerom za mineralno gnojivo. Postoji, naime, mogućnost da, kada se naprave procjene štete, pomoć stigne i kroz neke druge mjere. Očekujemo pomoć i u pogledu fiskalnih i parafiskalnih nameta koje moramo plaćati, odgodu kredita na godinu do dvije ili djelomičan otpis ako je moguće. U pogledu pšenice gdje je zakonom točno navedeno čija se pšenica smije sijati to, međutim, nije dorečeno pravilnikom i tu postoji mogućnost da ratari nešto uštede jer vidimo da sjemenske kuće nisu jeftine sa svojom robom", istaknuo je Brlošić.
Prema njegovim riječima, ratari su također zatražili avansnu isplatu potpora, odnosno da ide već u listopadu minimalno 80 posto kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti još za ovu jesensku sjetvu.
Budući da poljoprivrednici imaju problema s nedostatkom dušičnih gnojiva, zatražili su da Vlada, u okviru strateških robnih zaliha, pokuša nabaviti gnojivo. "Dotaknuli smo se i plavog dizela jer se s obzirom na trenutačnu situaciju i distribuciju stvaraju problemi. Tražimo da se plavi dizel ukine i da se distribuira eurodizel pod uvjetima plavog dizela. Cijena bi ostala ista kao i plavog dizela, a mogao bi se točiti na benzinskim postajama gdje se toči dizel. Cijena bi se objavljivala kao subvencionirani eurodizel koji je kvalitetniji i bolji od plavog dizela", pojasnio je Brlošić prijedlog upućen Vladi.
ULAGANJA U VODNO GOSPODARSTVO
Sa sve duljim sušnim razdobljima koja pogađaju cijeli svijet investitori se usredotočuju na ulaganja u vodni sektor, no malo je kompanija izlistanih na burzama koje upravljaju vodama, pa su stoga u potrazi za onima koje su specijalizirane za rješavanje problema u vodnom gospodarstvu. Od Kenije do Kalifornije te u gotovo polovini država Europe, nestašica pitke vode privukla je ovoga ljeta pozornost zakonodavaca, a milijunima ljudi dala uvid u stanje iscrpljenosti Zemlje. U tom kontekstu je skupina investitora, koja na raspolaganju ima gotovo 10.000 milijardi dolara, sredinom kolovoza poručila da planira pojačati pritiske na upravne odbore kompanija kako bi bolje upravljali kritičnim resursima te upozorila da bi mogli glasovati protiv direktora kompanija koje zaostaju po izvedbi u tom području. Njihov interes za to je jasan. Analiza platformi za objavu ekoloških podataka CDP i Planet Tracker u svibnju je pokazala da bi kompanije čije su dionice izlistane na burzama mogle biti suočene s gubitcima od najmanje 225 milijardi dolara zbog rizika povezanih s vodom.
Dugoročna pomoć
Brlošić navodi kako je premijer Plenković kroz raspravu shvatio da je temeljni neriješeni problem državno poljoprivredno zemljište. "Imamo 200 tisuća hektara zemljišta koje uopće više nije pokriveno ugovorima. Očekujemo da će i premijer Plenković učiniti sve da se to neiskorišteno zemljište da OPG-ovima na korištenje u idućih 10 do 15 godina. Bilo je razgovora o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu te smo konstatirali da smo i nakon 25 godina od njegova donošenja još uvijek na početku. Dali smo i prijedloge kako pomoći ratarima kroz zakup zemljišta smanjenjem nekih administrativnih opterećenja koja imamo", poručio je Brlošić.
Ratari su iznijeli i jedan prijedlog koji bi bio dugoročna pomoć poljoprivrednom gospodarstvu. "S obzirom na to da Vlada razmišlja o ukidanju PDV-a na postavljanje solarnih kolektora i u tom smjeru naš je prijedlog bio da se svim poljoprivrednicima po hektaru i uvjetnom grlu omogući instaliranje jedan kilovat električne energije sunčanih kolektora. To bi bila jedna dugogodišnja pomoć", zaključuje Brlošić niz prijedloga hrvatskih ratara upućenih premijeru Plenkoviću.
TEŠKO STANJE
Brojne tvrtke diljem svijeta osjećaju probleme zbog sušnog razdoblja. Tako je prošlog tjedna Toyota obustavila proizvodnju u svojoj tvornici u kineskoj pokrajini Sichuan zbog nestašice električne energije izazvane sušom. Početkom ovoga tjedna još je nekoliko kompanija, poput proizvođača gnojiva Lier Chemical i proizvođača solarnih panela JinkoSolar, također obustavilo svoje operacije u toj pokrajini pogođenoj nestašicom struje jer je zbog suše pala proizvodnja hidrocentrala. Prema podatcima Ujedinjenih naroda, trenutačno 2,3 milijarde ljudi živi u zemljama u kojima vlada nestašica vode, a svijest o tome koliko je situacija teška u cijelom svijetu navela je brojne upravitelje imovinom da osnuju dioničke fondove koji bi ulagali u tvrtke koje pronalaze rješenja za problem s vodom.
Bilo je riječ i o mogućem formiranju zajedničkog tijela u kojemu bi bili predstavnici Vlade, ministarstva i Hrvatske poljoprivredne komore, a koje bi svaka tri mjeseca pratilo analizu troškova proizvodnje u svim sektorima poljoprivrednog gospodarstva. Rezultati tih analiza bili bi najbolji pokazatelji koji je sektor u problemu tako da bi se moglo puno brže i efikasnije djelovati u njegovu rješavanju.
