Na sjednici kojom je predsjedao premjer Andrej Plenković, zajedno s ministrima i slavonskih županima , prisustovali su i lokalni čelnici požeško-slavonska županica Antonija Jozić, gradonačelnici Požege, Pleternice, Kutjeva i Lipika, dr.sc. Željko Glavić, Marija Šarić, Josip Budimir i Vinko Kasana te općinski načelnici Brestovca, Čaglina Jakšića i Kaptola, Zdravko Mandić, Dalibor Bardač, Ivica Kovačević i Mile Pavičić.

Premijer je objasnio Vladinu namjeru da kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogući koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.Kroz pet godina na svim dosadašnjim sjednicama Savjeta poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za našu Vladu i koliko je budućnost i razvoj Slavonije važan za Hrvatsku, poručio je. Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.

Predsjednik Vlade napominje da u vrijeme krize uzrokovane pandemijom Vlada nije dopustila društveni rascjep. Politikom očuvanja radnih mjesta, očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru u 120 tisuća poduzeća.U pet slavonskih županija kroz te je mjere isplaćeno 1,2 milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća poslodavaca.Vlada je u proteklom razdoblju radila i na ubrzanju apsorpcije europskih sredstava iz prve Višegodišnje financijske perspektive, iz kojeg je za pet slavonskih županija alocirano 18,5 milijardi kuna.

”Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćeno je 10,3 milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka Savjeta u Našicama u pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde kuna, naveo je premijer. Sklopljen je i Dodatak II. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema u koji je uključeno 38 novih razvojnih i strateških projekata u vrijednosti od 10 milijardi kuna. Posebno je zadovoljstvo izrazio novim rješenjem za kartu potpora, istaknuvši da je prethodno objektivno bilo nepravedno prema gospodarskim subjektima u Slavoniji. ”To su ozbiljni iskoraci i ozbiljan signal ulagačima koji žele pokrenuti proizvodnju i otvarati radna mjesta u slavonskim županijama- izjavljuje premjer

Na sjednici svoje zadovoljstvo izrazila je i županica Požeško-slavonske županije, Antonija Jozić.

"Dobro došli u županiju koja razbija uobičajenu predodžbu ravne Slavonije jer je okružena slavonskim gorjem i geografski se sastoji od dvije cjeline Požeške kotline i pakračko-lipičkog kraja. Nakon što je sjednica Savjeta već održana u Požegi u našem županijskom središtu i Pakracu, danas smo ovdje u Pleternici, dvorani TerraPanonica, jednom od niza projekata koji su financirani sredstvima EU.

U županiji smo u kojoj se kovao prvi hrvatski novac banovac, županiji koja je poznata po svojojsakralnoj, kulturnoj i prirodnoj baštini, lipicancima, termalnim lječilištima, 45. paraleli na kojoj se uzgaja najbolja vinova loza, županiji na čijem području su ostaci Panonskog mora i u kojoj se rodio dr. Andrija Štampar, utemeljitelj javnog zdravstva i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije koju u ovo vrijeme pandemije COVID-a 19 često spominjemo. Nažalost na području naše županije započeo je i Domovinski rat 1. ožujka 1991. godine, a područje Pakraca i Lipika te zapadni dio brestovačke općine pretrpjeli su velika ratna razaranja."

Osvrnula se i na godine koje su ispred nas.

"Završili smo i u javno savjetovanje pustili Plan razvoja Požeško-slavonske županije u koji smo uvrstili projekte „teške” gotovo jednu milijardu eura. Projekti su to za razvoj gospodarstva, poljoprivrede, obrazovanja i znanosti, komunalne i turističke infrastrukture, a najznačajniji od njih i od presudne važnosti za razvoj gospodarstva su: Prometna povezanost grada Požege s autocestom projekt o kojem se već govori dugi niz godina i za koji će se, po riječima ministra Butkovića, u proljeće ishoditi građevinska dozvola. Nadalje tu su projekti obilaznica gradova Požege i Pleternice te brza cesta prema Našicama, prometna povezanost gradova Pakraca i Lipika s autocestom. Od ostalih projekata tu bih svakako izdvojila Centar umjetne inteligencije Lipik- prvi centar umjetne inteligencije u Hrvatskoj dakle IT sektor, obrazovanje, industrija 4.0 s primjenom u brojnim sektorima. Tu su naravno i projekti i razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja i Srijem za koje očekujemo financiranje iz fondova EU i državnog proračuna.

Ovaj Savjet osnovan je prije 4,5 godine i u fokus je stavio prostor Slavonije, Baranje i Srijema prostor koji je puno dao u Domovinskom ratu, pružena je ruka podrške i u suradnji s Vladom RH postavljeni su jasni temelji za razvoj gospodarstva i industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske. Od sljedeće godine s primjenom nove karte potpora ispravlja se nepravda prema Slavoniji i šalje snažna poruka investitorima da trebaju ulagati u ove prostore. Za to već imamo spremne poduzetničke zone, inkubatore i druge poduzetničke potporne institucije. Jedna također važna vijest je da je grad Požega kao županijsko središte dobio svoj ITU mehanizam kojim se ojačava uloga grada kao pokretača gospodarskog razvoja što on uistinu i jest. Svi mi smo jaki ako su jake lokalne i regionalne samouprave oko nas i u tom smislu riječi zahvaljujem Vladi RH na podršci i potpori u svim projektima kao i na pomoći u nepogodama koje su nas zadesile prije nekoliko mjeseci. Ta snažna podrška Vlade, smjer, cilj i politike koje se provode ulijevaju osjećaj sigurnosti građanima moje županije i unatoč svim izazovima u godinama iza nas građani su na proteklim lokalnim izborima svoje povjerenje ponovno ukazali redom dokazanim gradonačelnicima i načelnicima i Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Dokaz je to ispravnih politika koje smo vodili na lokalnoj i regionalnoj razini, a u skladu s politikom središnjice Hrvatske demokratske zajednice i Vlade Republike Hrvatske. Ispred nas su 4 godine u kojima imamo ogromnu šansu okrenuti negativne demografske trendove, ostvarivati visoke stope rasta BDP-a i nastaviti trendove rasta broja zaposlenih koje bilježimo unatoč COVID krizi." - izjavljuje Jozić.