Kako znanje pretvoriti u snažnije gospodarstvo, konkurentniju proizvodnju hrane i bolje prilike za ostanak mladih, bilo je u središtu drugog Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, održanog 29. i 30. listopada u Kulturnom centru Osijek.

Pod temom „Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja – Hrana, znanje i upravljanje”, Sabor je povezao znanstvenike, gospodarstvenike i predstavnike institucija te otvorio raspravu o razvojnim potrebama istoka Hrvatske.

Organizirao ga je Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, koji vode akademkinja Vlasta Piližota i upraviteljica dr. sc. Martina Harc. Suorganizatori su bili Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Grad Osijek.

Sabor je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i Osječko-baranjske županije. Podršku je pružila i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koja je sudjelovala u organizaciji i oblikovanju programskog područja posvećenog hrani.

Šest akademika i razgovori o konkretnim problemima

Na Saboru su sudjelovali akademici Davor Miličić, Ivan Petrović, Zvonimir Šipuš i Ignac Lovrek te akademkinje Helena Sablić Tomić i Vlasta Piližota. Pet ih je nazočilo otvorenju, a šesti se pridružio u nastavku programa.

Knjiga sažetaka obuhvaća 76 radova i 179 autora, dok je svečano otvorenje okupilo više od 400 sudionika i ispunilo dvoranu Kulturnog centra. Među okupljenima bili su brojni mladi, čije su mogućnosti obrazovanja, zapošljavanja i ostanka u Slavoniji i Baranji bile važan dio razgovora.

Program je oblikovan na tri scene, a razgovore je moderirao Mislav Togonal. O razvoju, ulaganjima i demografiji govorili su osječki gradonačelnik Ivan Radić i osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, dok su poduzetničku perspektivu predstavili Marko Pipunić iz Žito Grupe i Srđan Kovačević iz Orqe.

Panel o prehrambenom sustavu okupio je Marijanu Petir, Mladena Fruka, Dragana Kovačevića, Josipu Ervačić Šnajder i akademkinju Vlastu Piližotu. Raspravljalo se o prehrambenoj samodostatnosti, novim tehnologijama i radnim mjestima.

Znanost kao oslonac razvojnim odlukama

Potpredsjednik HAZU-a akademik Davor Miličić istaknuo je da znanost donositeljima odluka može pružiti pouzdane podatke, kritičko promišljanje, interdisciplinarnu perspektivu i znanstveno utemeljene preporuke.

„Znanost ne može i ne treba zamijeniti donositelje odluka, ali može pružiti ono bez čega nema kvalitetnih i dugoročno održivih odluka: pouzdane podatke, kritičko promišljanje, interdisciplinarnu perspektivu i znanstveno utemeljene preporuke”, poručio je Miličić.

Rektor osječkog Sveučilišta prof. dr. sc. Drago Šubarić naglasio je važnost povezivanja istraživanja s gospodarstvom, posebno u proizvodnji hrane, razvoju autohtonih proizvoda i primjeni novih tehnologija.

Radić: Na dobrom smo putu, ali želimo više

Gradonačelnik Ivan Radić naveo je da Osijek ima gotovo 55.000 zaposlenih, oko 5.000 više nego 2021. godine, te da je nezaposlenost manja za 53 posto.

„Osijek danas raste, otvara nova radna mjesta i bilježi pozitivne demografske pomake. Gotovo 55.000 zaposlenih, oko 5.000 više nego 2021., i 53 posto manja nezaposlenost pokazuju da smo na dobrom putu. Ali naši ciljevi ne završavaju na dosadašnjim rezultatima. Želimo još više ulaganja, još više prilika za mlade i još snažniji Osijek, kao pokretač razvoja Slavonije i Baranje. Zato povezujemo znanje, gospodarstvo i institucije – jer imamo razloga biti zadovoljni učinjenim, ali i ambiciju ići dalje”, izjavio je Radić.

Od znanstvenih radova do primjene

Tri stupa Sabora – hrana, znanje i upravljanje – obuhvaćaju održivu i konkurentnu proizvodnju, obrazovanje, inovacije te odgovorno upravljanje resursima.

Nakon prvog Sabora 2024. godine, posvećenog demografskoj revitalizaciji, ovogodišnji je skup naglasak stavio na gospodarske uvjete dugoročnog razvoja i ostanka stanovništva.

Osječki Zavod HAZU-a Sabor razvija kao trajno mjesto povezivanja istraživanja, poslovnih iskustava i razvojnih odluka, s ciljem da znanstvene spoznaje pronađu put do konkretne primjene.