Rokovi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti istekli su, ali na pojedinim javnim zgradama radnici još nisu napustili gradilišta. Posebno se to odnosi na obnovu znanstvene i obrazovne infrastrukture stradale u potresima.

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u sustavu znanosti i obrazovanja ugovorena su ukupno 142 projekta obnove.

Od toga se 76 ugovora odnosilo na hitne sanacije i konstrukcijsku obnovu financiranu iz Fonda solidarnosti Europske unije. Ti su radovi, navode iz Ministarstva, završeni, a raspoloživa sredstva iskorištena su prije isteka roka 30. lipnja 2023. godine.

Preostalih 66 ugovora obuhvaća cjelovitu obnovu 72 zgrade znanstvene i obrazovne infrastrukture, ukupne površine od gotovo 350.000 četvornih metara.

Trinaest projekata nastavlja se nakon isteka roka

Unutar razdoblja provedbe NPOO-a bit će završena 53 projekta, kojima je obuhvaćeno više od 250.000 četvornih metara prostora. To znači da će se radovi na preostalih 13 projekata nastaviti i nakon isteka europskog financijskog roka.

Iz Ministarstva poručuju da te zgrade neće ostati nedovršene te da je Vlada osigurala novac za nastavak svih ugovorenih obnova.

– U slučajevima kada se zbog objektivnih okolnosti pojedini projekti ne uspiju završiti unutar razdoblja prihvatljivosti pojedinog fonda, obnova se ne prekida – navode iz Ministarstva.

Ključna je, međutim, činjenica da nastavak radova izvan prihvatljivog razdoblja određenog europskog fonda mora biti pokriven drugim izvorima. Važnu ulogu zato preuzima državni proračun, odnosno domaći porezni obveznici.

Zašto su radovi kasnili?

Kao glavne razloge probijanja rokova Ministarstvo navodi složenu i dugotrajnu izradu projektne dokumentacije, dodatna istraživanja koja nije bilo moguće unaprijed predvidjeti te dugotrajne postupke javne nabave.

Na dinamiku radova utjecali su i ograničeni kapaciteti projektanata i građevinskih tvrtki, posebni konzervatorski zahtjevi te poremećaji na tržištu građevinskog materijala.

Rok za provedbu investicija iz NPOO-a bio je 30. lipnja 2026., dok je za pojedine troškove i podnošenje zahtjeva ostavljeno dodatno razdoblje. Posljednji hrvatski zahtjev za plaćanje prema Europskoj komisiji trebao bi biti podnesen do 30. rujna 2026. godine. Ministarstvo graditeljstva navodi rok provedbe do 30. lipnja 2026.

U drugim resorima tvrde da će iskoristiti sredstva

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine tvrdi da će svi projekti cjelovite obnove za koje je ono naručitelj biti završeni u planiranom roku.

Ministarstvo kulture i medija navodi da je na području Zagreba iz NPOO-a ugovoreno 48 projekata te očekuje njihov završetak i potpuno korištenje raspoloživog novca.

Grad Zagreb provodi 25 projekata cjelovite obnove javnih zgrada: osam u obrazovanju, sedam u zdravstvu i deset u kulturi. Svih osam obrazovnih projekata je završeno, dok su pojedine zdravstvene i kulturne zgrade još bile u završnim fazama obnove.

Prema podacima Grada, iz Fonda solidarnosti EU-a iskorišteno je 189 milijuna eura, a iz NPOO-a 110 milijuna. Uz to je iz državnog proračuna doznačeno 30 milijuna, dok je Grad Zagreb iz vlastitog proračuna izdvojio 26,5 milijuna eura.

Stoga se zasad ne može tvrditi da će ugovoreni europski milijuni jednostavno „propasti”. Sigurno je, međutim, da svi radovi nisu završeni u predviđenom vremenu te da će dio troškova njihova dovršetka morati biti plaćen domaćim novcem.