Je li siječanjska havarija više dalekovoda u Dalmaciji posljedica pogrešno odabranih materijala ili su ključni uzrok ekstremni vremenski uvjeti? To je pitanje koje se otvorilo nakon pucanja vodiča na 110-kilovoltnom dalekovodu Bruška–Obrovac.

Za njegovu revitalizaciju Hrvatski operater prijenosnog sustava (HOPS) je u postupku javne nabave odabrao tvrtku Dalekovod, a vrijednost radova iznosila je 3.549.871 eura. Nedugo nakon ugradnje, instalirani vodič se raspao, što je potaknulo stručne rasprave o primijenjenoj tehnologiji.

ACCC vodiči pod povećalom

Riječ je o ACCC vodičima s karbonsko-kompozitnom jezgrom, za koje dio stručnjaka tvrdi da nisu optimalni za specifične klimatske uvjete ovog područja, za razliku od klasičnih vodiča s čeličnom jezgrom.

Sugovornici iz struke upozoravaju da se dalekovodi projektiraju za nominalne, ali i najnepovoljnije klimatske parametre. U projektnoj dokumentaciji, tvrde, jasno su definirani najgori mogući uvjeti pri izračunu provjesa i opterećenja.

– Nije bila riječ o stoljetnoj oluji. Svaki element mora izdržati projektirane ekstreme, a ovdje to očito nije bio slučaj – navodi jedan od upućenih izvora.

Uz tehnologiju, spominje se i pitanje odabira dobavljača, pri čemu se neslužbeno proziva riječka tvrtka Elektro Merkur kao čest isporučitelj u projektima HOPS-a.

HOPS: Uvjeti 4-5 puta nepovoljniji od projektiranih

Iz HOPS-a navode da je od 6. do 8. siječnja šire područje Zadarske i Šibensko-kninske županije pogodilo iznimno nevrijeme – kombinacija obilnog snijega, ledene kiše i orkanskih udara bure do 130 km/h.

Pozivaju se na podatke Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i mjerenja s energetskih postrojenja, ističući da je istovremeno došlo do ispada više dalekovoda na području Knina i Obrovca.

Prema njihovim tvrdnjama, mikroklimatski uvjeti oko kanjona rijeke Zrmanje bili su četiri do pet puta nepovoljniji od maksimalno projektiranih, neovisno o vrsti vodiča. Naglašavaju i da su se slične havarije događale 2003., 2013. i 2023. godine, kada su rušeni i stupovi, i to bez primjene HTLS tehnologije.

Svi kvarovi, dodaju, sanirani su u razdoblju od tri do 21 dan.

Dalekovod: Nema spora, sanacija provedena

Iz Dalekovoda potvrđuju da su u suradnji s HOPS-om izvršili sanaciju i vratili dalekovod u pogon. Odbacuju bilo kakvu odgovornost za materijal ili izvedbu, navodeći da su havarije zahvatile više vodova izvedenih različitim tipovima vodiča.

Podsjećaju i na ljetne oluje 2023. godine, kada su stradali brojni prijenosni i distribucijski vodovi od Zagreba do Vukovara, kao i na zimsko nevrijeme 2014. u Gorskom kotaru i Sloveniji, naglašavajući da su takvi događaji uobičajeni u europskim prijenosnim sustavima tijekom ekstremnih meteoroloških epizoda.

Otvorena pitanja o pouzdanosti sustava

Iako obje strane odgovornost pripisuju vremenskim uvjetima, dio struke i dalje propituje jesu li projektni parametri, izbor tehnologije i analiza rizika bili primjereni specifičnostima dalmatinskog krškog i bure izloženog područja.

Kolika je stvarna šteta za HOPS zbog neraspoloživosti prijenosnih vodova zasad nije precizno procijenjeno, no iz tvrtke poručuju da se s takvim ispadima u zimskom razdoblju, s obzirom na periodičnost, unaprijed računa.