Europa i svijet

KAOS U FRANCUSKOJ: Zapaljena gradska vijećnica u Bordeauxu tijekom prosvjeda

KAOS U FRANCUSKOJ: Zapaljena gradska vijećnica u Bordeauxu tijekom prosvjeda

Zapaljena gradska vijećnica u Bordeauxu usred prosvjeda diljem zemlje protiv promjena mirovina u Francuskoj.

Uglavnom mirne prosvjede poremećeni su izbijanjem nasilja jer sindikati tvrde da ih je izašlo 3,5 milijuna, dok vlasti navode brojku od nešto više od milijun. Emmanuel Macron osjetio je punu snagu francuskog bijesa u četvrtak dok su se prosvjednici okupili diljem zemlje kako bi pokazali svoje protivljenje podizanju dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. Sindikati su tvrdili da je 3,5 milijuna ljudi izašlo diljem zemlje, dok su vlasti sugerirale da je ta brojka mnogo niža, na nešto manje od 1,1 milijun.

U Parizu su sindikalni čelnici tvrdili da je rekordnih 800.000 ljudi sudjelovalo u uglavnom mirnom maršu kroz grad ? policija je dala brojku od 119.000 ? kako bi zahtijevali da vlada odustane od oštro osporavane promjene.

Međutim, nacionalni dan akcije bio je pokvaren izbijanjem nasilja i vandalizma. U gradu Bordeauxu na jugozapadu zemlje zapaljena su ulazna vrata gradske vijećnice, dok su se u Parizu policija i skupine prosvjednika sukobljavale do kasno u noć.

U glavnom gradu, službene prosvjede, sastavljene od velikog presjeka francuskog društva ? mladih, starih, profesionalaca, nezaposlenih ? krenule su s Place de la Bastille u ranim poslijepodnevnim satima i stigle do Place de l'Op?ra duž Grands Boulevards, glavna cesta istok-zapad kroz sjeverni dio središnjeg Pariza.

Članovi francuskog sindikata, koji su nosili zastave i transparente, bili su okruženi vlastitim redarima kako bi osigurali njihovu sigurnost. Gomila je bila gusta i ljuta na vladu i predsjednika, ali raspoloženje je također bilo svečano i motivirano iskazivanjem solidarnosti.

?

?

Na drugom mjestu, jednoj je ženi navodno raznesena granata suzavac u gradu Rouenu, gdje se okupilo između 14.800 i 23.000 prosvjednika, prema podacima policije i sindikata. Velikih prosvjeda bilo je u Marseilleu, Lyonu, Besan?onu, Rennesu i Arlesu, kao i drugim francuskim gradovima.

Čak i prije nego što je predsjednikova centristička vlada prošlog četvrtka progurala mirovinske promjene kroz parlament koristeći se ustavnom mjerom kojom je izbjeglo glasovanje, rekordan broj radnika izašao je na ulice prethodnih tjedana.

U ponedjeljak je Macronova administracija za dlaku preživjela izglasavanje nepovjerenja - za devet glasova - ali način na koji je zakon usvojen rasplamsao je javno raspoloženje.

Policija je u četvrtak bila obaviještena o više od 200 prosvjeda diljem Francuske i pripremala se za masovni odaziv. Duž rute u Parizu, banke i tvrtke bile su zatvorene daskama rano ujutro, a kombiji policije i žandara bili su stacionirani duž cesta.

Mnogi od prosvjednika, osobito mladi, rekli su da ih je potaknulo Macronovo pojavljivanje na televiziji u srijedu u kojem je rekao da su prosvjedi "legitimni", ali da neće dovesti do zaokreta u odnosu na zakon, što ne samo da podiže dužnosnike dob za umirovljenje, ali zahtijeva od radnika da duže uplaćuju doprinose u mirovinski sustav.

Među najljutima su bile žene prosvjednice, koje su rekle da je novi zakon dvostruka kazna za one koji su odvojili vrijeme od svojih karijera kako bi odgajali djecu i za koje je vjerojatnije da će imati slabo plaćene i loše poslove.

”Svi su ljuti. Svi misle da je ovaj zakon nepravedan, ali on posebno kažnjava žene od kojih se očekuje da proizvedu buduće generacije nacije, a onda se otkrije da su za to kažnjene?, rekla je Marie, 46, socijalna radnica.

Juliette, 51, učiteljica, rekla je: ”Danas ga žele podići na 64. Hoće li sutra biti 66, 67, 68? Kažu nam da je očekivani životni vijek dulji, ali trebamo li raditi dok ne kolabiramo i ne odvezu nas u krematorij??

Mnogi prosvjednici optužili su predsjednika da pokazuje "prezir i aroganciju" prema onima koji se protive promjenama, koje su bile kamen temeljac njegove prošlogodišnje kampanje za reizbor.

U četvrtak navečer, ministar unutarnjih poslova, G?rald Darmanin, rekao je da su većina od 103 osobe uhićene u Parizu u četvrtak bili "uglavnom mladi" i poznati članovi "ultra lijevih" skupina. Vlasti su priopćile da je ozlijeđeno više od 120 policajaca i žandara. Nije bilo dostupnih podataka o broju povrijeđenih prosvjednika.

Premijerka, ?lisabeth Borne, kritizirala je nasilje. ”Pravo je demonstrirati i učiniti da se čuju nečije pritužbe. Nasilje i razaranje koje smo vidjeli danas su neprihvatljivi", napisala je na Twitteru.

Lider radikalne ljevice Jean-Luc M?lenchon pozvao je Macrona da povuče zakon. Rekao je da se ne slaže s nasiljem, ali je dodao: ”Moramo udvostručiti prosvjede i blokade. U Francuskoj postoji osjećaj skretanja prema autoritarizmu; mnogi ljudi počinju govoriti da je sada otišlo predaleko.?

Rašireni štrajkovi i industrijske akcije doveli su do velikih poremećaja prometa na cestama i otkazivanja letova. Vlasti zračne luke rekle su da će prosvjedi imati posredni učinak na letove za vikend, pri čemu će do 30% onih koji su trebali polijetati iz Orlyja, južno od Pariza, biti otkazano u petak i subotu, zajedno s do 20% polazaka iz Marseillea , Bordeaux i Lyon. Prosvjednici su u četvrtak ujutro blokirali terminal 1 u zračnoj luci Charles de Gaulle sjeverno od Pariza.

Škole su zatvorene, a fakulteti blokirani diljem Francuske, uključujući Pariz, Rouen, Marseille i Toulouse. Prosvjednici su blokirali ulaz u skladište benzina u Bouches-du-Rh?ne.

U svom 30-minutnom televizijskom intervjuu u srijedu, Macron je isključio raspuštanje parlamenta, rekonstrukciju svoje centrističke vlade i ostavku svoje premijerke ?lisabeth Borne, kao što je zahtijevala oporba. Rekao je da mu je jedino žao "što nisam uspio uvjeriti ljude u nužnost ove reforme".

Val?rie Rabault, predsjednica Kluba socijalista u nacionalnoj skupštini, pozvala je Macrona da naloži završnu raspravu u parlamentu prije donošenja zakona o mirovinama.

”Stavljamo sve opcije na stol. Ušli smo u vrlo ozbiljnu demokratsku krizu manje od godinu dana otkako je izabran predsjednik republike", rekla je, dodavši da "blokade štete našoj demokraciji i štete imidžu Francuske u inozemstvu".

Marie Buisson iz sindikata CGT izjavila je za radio France Info da su prosvjednici "odlučni". ”Budući da je [zakon] donesen na silu, postoji ljutnja?, rekla je. ”Naš cilj je da najveći broj ljudi prestane raditi.?

?