Europa i svijet

Pakao na ulicama Vancouvera

Pakao na ulicama Vancouvera

Osam je ujutro i stojim u ulici East Hastings u centru Vancouvera s malim paketićem crack kokaina u ruci, piše reporter britanskog The Telegrapha.

Snijeg lagano pada, a deseci, ako ne i stotine ovisnika o drogama već su u pokretu. U uličicama prekrivenim grafitima, muškarci u majicama s kapuljačama pune štrcaljke heroinom i zabadaju igle u svoje podlaktice.

Žene umotane u deke na -1 stupanj, koriste upaljače kako bi otopile kamenčiće crack kokaina prije nego krenu udisati pare kroz plastičnu cijev. Lokalne novine ovu ulicu opisuju, jednostavno, kao "pakao". Ali policija u patroli jednostavno nastavlja dalje. U očima zakona, od ovog utorka, ti ljudi ne rade ništa loše. Zahvaljujući radikalnoj novoj politici koju je uvela država British Columbia, jedna od najliberalnijih kanadskih pokrajina, odrasle osobe koje posjeduju 2,5 g heroina, fentanila, kokaina, metamfetamina ili ecstasyja neće biti uhićene niti će im se droga zaplijeniti.

Inače, više od 11.000 građana ove pokrajine umrlo je od predoziranja otkako je 2016. proglašeno izvanredno stanje u javnom zdravstvu. To je, u prosjeku, šest ljudi dnevno u pokrajini koja broji samo 5 milijuna ljudi.

"Vijeme je za monumentalnu promjenu u našoj politici što se droga tiče", rekla je u ponedjeljak Carolyn Bennett, kanadska ministrica za ovisnosti. Njezina kolegica iz pokrajine, Sheila Malcolmson, inzistira: "Korištenje supstanci je problem javnog zdravlja, a ne kriminal. Dekriminalizirajući ljude koji koriste droge, razbit ćemo stigmu koja sprječava ljude u tome da dobiju podršku i da pristupe javnozdravstvenim uslugama koje im mogu spasiti živo", poručila je.

Nova uloga policije u ovom dijelu zapadne Kanade je "preusmjeriti ljude koji posjeduju male količine određenih ilegalnih droga prema zdravstvenim i socijalnim službama", poručuje stožerni narednik Kris Clark.
Krajnji je cilj spašavanje života

Inače, proračun Britanske Kolumbije obećao je 500 milijuna dolara za usluge mentalnog zdravlja i borbe protiv ovisnosti. Od toga je 152 milijuna dolara namijenjeno liječenju poremećaja ovisnosti o opioidima, 133 milijuna dolara za usluge samog liječenja i oporavka te 45 milijuna dolara za prevenciju predoziranja.

”Na svakom koraku moramo biti sigurni da slijedimo znanost i podatke, i to je ono što radimo. Ne želite to učiniti bez uspostavljenog sustava i podrške. Naravno, čuli smo za gradove poput Toronta i Edmontona koji žele preuzeti ovaj sistem i surađivat ćemo s njima na svakom koraku dok, ili ako, napredujemo.

Nije prošlo bez kritika i optužbi za dvostruka mjerila. Ovog mjeseca, na primjer, Kanada je ažurirala svoje zdravstvene smjernice kako bi preporučila ne više od 2 alkoholna pića tjedna. Do 2026., isto tako, svaka hrana s visokim udjelom masti, šećera ili natrija mora imati oznaku upozorenja na prednjoj strani pakiranja.

James Harry, bivši ovisni o drogama koji je, u međuvremenu, postao terenski radnik, zbunjen je reformom. "Dajemo ljudima slobodu da hodaju okolo s tim otrovom u džepovima . Jednostavno mi to nema smisla."

Ovaj radikalni eksperiment, koji ima potporu Justina Trudeaua, premijera, trajat će tri godine. Trudeau poručuje da bi se sličan plan mogao primijeniti i u drugim većim gradovima. "Ova će akcija vjerojatno rezultirati dramatičnim porastom upotrebe droga, nasilja, trgovine i ovisnosti - nešto čime su zdravstveni sustavi već preopterećeni", poručuje Jason Kenney, koji je nedavno odstupio s mjesta premijera susjedne pokrajine Alberte.

Izvor: jutarnji.hr