Zbog te vrste neodgovornosti došlo je do zaoštravanja mjera, a premijer Plenković obratio izravno građanima kako bi objasnio postupke vlade i alarmantnu situaciju, čineći to s visokom dozom suosjećanja i obećanja pomoći ponovnom financijskom stimulacijom ljudi koji svoje poslove neće moći obavljati, a što nije praksa mnogih država. No, iako su svi podaci o pretrpanim bolnicama, preopterećenim doktorima, strahovitim mukama umirujućih pacijenata, te zatvoreni objekti naša neizbježna stvarnost, pojedinci nastavljaju po svom.

Jedna od najmoćnijih država u lošijoj situaciji nego mi

U svrhu usporedbe naših „prestrogih mjera”, njihovih kršenja, datih stimulacija i stanja u zdravstvu, razgovarali smo s Amandom N., američkom državljankom koja nam je dala uvid u njihove situaciju bez cenzure.

Ljudi su se odmah masovno otpuštali

Govorim iz perspektive života u New Yorku, međutim, to također može biti odraz ostatka Sjedinjenih Država. Ljudi su se masovno odmah otpuštali. Vrlo je malo ljudi zadržalo posao za vrijeme lock-downa. Svi ostali koji nisu u ovoj kategoriji su „osnovni radnici”. Bila sam jedna od rijetkih ljudi čiji je poslodavac dopustio da budemo zaključani kod kuće i dobijemo potpunu plaću.

Medicinske sestre ostale bez posla, a bez njih se ne može

Ova mi je pandemija zanimljiva jer je osobno nazivam ”izjednačavanjem. Nije bilo važno zbog čega ste išli u školu, nije bilo važno koje ste profesije ili koliko ste dugo bili u svojoj profesiji; bili ste u milosti svog poslodavca. Znam programera koji je otpušten zajedno s dvije trećine tvrtke. Također, znam da su neke medicinske sestre ostale bez posla, a bez njih se ne može. Nezaposlenost je u SAD-u naglo porasla. Financijska potpora bilo je vrlo malo. Jedino je postojala financijska potpora b kada je vlada davala poticaj na ček od 1200 dolara svima koji godišnje zarade ispod određenog iznosa. Bilo je i provjera nezaposlenosti. Ova bi vam financijska podrška ili pomogla ili ne bi bila dovoljna ovisno o tome gdje ste živjeli. Ako živite na mjestu gdje je najamnina niska, ovo je vjerojatno bio poticaj. Ako ste živjeli u mjestu poput velikog grada gdje je najamnina bila velika, to vjerojatno nije bilo dovoljno. Također, druga vrsta potpore bila je ta što je plaćanje studentskog zajma stavljeno na pauzu. Ali na kraju kalendarske godine to će sve isteći ako vlada nešto ne poduzme.

Mnoge trgovine, barovi i glazbene prostorije su propale

Lock down je trajalo ovisno o zakonima vlade, a zatim i o vašem poslu. Na primjer, moje zaključavanje službeno je završilo u lipnju i polako smo se počeli integrirati na radno mjesto. Tako smo u lipnju dva puta tjedno dolazili u svoj laboratorij. U srpnju smo u naš laboratorij dolazili 3 puta tjedno. U kolovozu smo u laboratorij dolazili 4 puta tjedno, a zatim smo se od rujna vraćali u laboratorij po petodnevnom rasporedu, uz socijalno distanciranje i druge mjere opreza. Ako ste bili osnovni radnik, ništa se nije promijenilo (ovisno o tome gdje ste radili). Puno je ljudi u tom trenutku bilo financijski iscrpljeno. Kako su mjeseci odmicali, u New Yorku su se počela ponovno otvarati veća poduzeća, međutim, mnoštvo malih trgovina, barova i glazbenih prostora koji desetljećima djeluju u New Yorku zatvorili su se zauvijek. Ako ste bili otpušteni, u osnovi ste morali krenuti od prvog koraka i pronaći novi posao, što nije bilo lako, jer je u to vrijeme obilje poslodavaca u New Yorku zamrzavalo zapošljavanje.

Respiratora nije bilo, a liječnici su radili do smrti

Sve bolnice bile su u kapacitetu, a njihovo je osoblje radilo do smrti. Neke medicinske sestre i liječnici doslovno su radili do smrti. Firma gdje radim je istraživačka institucija i bolnica, te sam znala liječnicu, Lornu M. Breen, koja je bio toliko depresivana i preumorna zbog ozbiljnosti virusa i njegovih posljedica, da je počinila samoubojstvo.

Ovo se samoubojstvo dogodilo samo jedan mjesec nakon zaključavanja. Osobna zaštitna oprema bila je oskudna. OZO je bila toliko oskudna da je široj javnosti bio izazov dobiti vlastitu OZO, poput maski za lice, jednokratnih rukavica itd. Ali liječnici i medicinske sestre činili su sve kako bi zaštitili i pomogli svojim pacijentima od virusa. Što se tiče respiratora, oni su također bili rijetki. Vlada se igrala ponavljajući iznova i iznova da će postojati zaštitna oprema i ventilatori. Na kraju su je dobili, ali još uvijek nije bilo dovoljno. Imam prijatelje iz veterinarske industrije koji su mi rekli da veterinarske bolnice i opće prakse žrtvuju svoje respiratore industriji humane medicine. Veterinarske tvrtke koje prodaju veterinarske potrepštine donirale su bolnice za humanu medicinu poput ventilatora i raznih zaštitnih sredstava. To je veterinarske bolnice učinilo vrlo nedovoljno pripremljenima za sve, pogotovo jer imamo veći rizik od zaraze zoonotskim bolestima jer naši pacijenti nisu ljudi.

Nije bilo dovoljno grobnih mjesta

Moj otac koji je bio u bolnici na rehabilitaciji dobio je COVID, te jedini razlog zašto je dobio krevet bio je zato što je netko drugi prije njega umro od virusa. Tjedan dana kasnije umro je od komplikacija virusa. Umro je u ožujku, bilo je gotovo nemoguće dobiti grobljansku parcelu. Jedini razlog zbog kojeg je dobio mjesto bio je taj što je bio veteran, a u Americi, ako ste veteran, određeni ste za neki prostor. Čak i da smo željeli da je kremiran, u to vrijeme u ožujku krematoriji su bili zatvoreni do lipnja. Sprovod je bilo 10 ljudi i župnik. Tijelo moga oca bilo je prekriveno tvrdom plastičnom pregradom. Pokopan je sljedeći dan, ali nismo smjeli slijediti mrtvačka kola na groblje. Znam prijatelje koji su izgubili najmilije od koronavirusa i imali su slično iskustvo.

Neidentificirana tijela pokapali su na otoku, a improvizirane mrtvačnice bile usred Centralnog parka

U New Yorku su neidentificirane osobe pokopali na otoku. Za tijela koja su imala obitelji postojale su improvizirane mrtvačnice. Usred Centralnog parka bila je jedna velika improvizirana mrtvačnica. Ali neke su improvizirane mrtvačnice bile vrlo diskretne. Neke su bolnice autobuse i kamionske prikolice koristile kao improvizirane mrtvačnice.

U Americi je preko 200 000 ljudi mrtvo, još postoje ljudi koji tvrde da je koronavirus podvala

-Lock down u New Yorku započelo je u ožujku 2020. Sada je prosinac 2020. Vraćam se na posao, neki ljudi s kojima radim udaljeni su. Neke su tvrtke postale trajno udaljene. U Americi je preko 200 000 ljudi mrtvo. Još uvijek postoje ljudi koji tvrde da je koronavirus podvala. Postoje ljudi koji misle da maske ne djeluju. Mnogi ljudi ne vjeruju ovom novom cjepivu koje će uskoro izaći. Budući da je broj nezaposlenih tako visok, a stanarina također velika, stanovništvo beskućnika polako raste. Vlada nam i dalje odbija dati poticaj i otkazati hipoteku. Sada kada je Dan zahvalnosti gotov, nad nama se nadvija drugi val otkako je toliko ljudi putovalo na praznik.

Također, postoje židovske zajednice koje se odbijaju pridržavati bilo kojih naredbi vlade o socijalnom udaljavanju. Zbog takvog ponašanja određeni poštanski brojevi u New Yorku su žarišna mjesta za koronavirus. Jedna od primjera je bio vjenčanje s više od tisuću gostiju, te su kažnjeni sa 15,000 dolara. To se u međuvremenu događa, svi ostali mole se kod kuće i održavaju misno slavlje preko zooma.

Ulaz bez maske nezamisliv

Ne mogu govoriti za svaku sitnicu, međutim mnogi poslodavci sada imaju strogu mjeru nošenja maski za lice i socijalno distanciranje. Znam da vozači uber / lyft / rideshare primjenjuju maske za lice. Ako ga ne nosite, smiju vas izbaciti i to čine. Apsolutno morate nositi zaštitne maske u trgovinama, liječničkim ambulantama i trgovinama. Uglavnom, ako ga ne nosite, otpratit će vas van poslovnice i iznimaka nema, opisala je stanje u SAD-u Amanda.