Patrijarh Aleksandrije i poglavar Koptske staroistočne pravoslavne Crkve papa Tawadros II. boravi u Hrvatskoj, a u nedjelju je služio božansku liturgiju sv. Grgura Nazijanskog u crkvi Presvetog Srca Isusova na zagrebačkoj Šalati.

Na liturgiji se okupilo oko 500 koptskih vjernika koji žive i rade u Hrvatskoj, većinom mladih muškaraca iz različitih dijelova zemlje.

Jedan od najstarijih kršćanskih naroda na svijetu

Kada se govori o kršćanima Bliskog istoka i Afrike, često se zaboravlja na Kopte – potomke drevnih Egipćana koji su među prvima prihvatili kršćanstvo.

Naziv „Kopti“ dolazi od stare grčke riječi za Egipćane, a prema crkvenoj predaji kršćanstvo je u Egipat u prvom stoljeću donio sveti Marko evanđelist.

Aleksandrija je ubrzo postala jedno od ključnih središta ranog kršćanstva, gdje su djelovali veliki crkveni oci poput svetog Atanazija i Origena. Upravo je egipatska pustinja dala prve kršćanske monahe i začetnike redovništva.

Sveti Antun Pustinjak i sveti Pavao Pustinjak svojim su asketskim načinom života postali uzor kasnijim monaškim zajednicama diljem svijeta.

Koptski jezik i liturgija faraonskog nasljeđa

Danas većina Kopta pripada Koptskoj pravoslavnoj Crkvi, jednoj od najstarijih kršćanskih Crkava.

Procjenjuje se da u Egiptu živi između 10 i 15 milijuna Kopta, dok brojne zajednice postoje i u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama te Australiji.

Posebnost koptske liturgije jest njezina drevnost. Dio bogoslužja i danas se služi na koptskom jeziku, posljednjem razvojnom obliku jezika drevnih faraona, iako većina vjernika svakodnevno govori arapski.

Koptsku duhovnost obilježavaju strogi postovi, molitva i snažna monaška tradicija. Mnogi vjernici poste više od polovice godine te vrlo ozbiljno žive svoju vjeru.

Povijest obilježena progonima i mučeništvom

Povijest Kopta obilježena je i brojnim stradanjima. Nakon arapskih osvajanja u 7. stoljeću postali su vjerska manjina u većinski muslimanskom društvu.

Kroz stoljeća su prolazili razdoblja tolerancije, ali i teških progona, a nasilje nad koptskim kršćanima prisutno je i u suvremenom dobu.

Svijet je posebno potreslo smaknuće 21 koptskog radnika u Libiji 2015. godine, koje su počinili pripadnici ISIL-a. Ti su mučenici postali simbol vjernosti kršćanskoj vjeri do smrti.

Susreti s državnim i crkvenim vrhom Hrvatske

Na kraju liturgije papa Tawadros II. dodijelio je križevačkom vladiki Milanu Stipiću zahvalnu plaketu zbog pomoći i podrške koptskim vjernicima u Hrvatskoj.

Zahvalio je i Zagrebačkoj nadbiskupiji koja je Koptima omogućila okupljanje u sjemenišnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog na Šalati.

Tijekom boravka u Hrvatskoj koptski će patrijarh, u pratnji biskupa Yovanisa i dušobrižnika o. Tadrosa Riada, održati niz susreta s hrvatskim državnim i crkvenim dužnosnicima.

Predviđeni su susreti s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom, križevačkim vladikom Milanom Stipićem te predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Azizom ef. Hasanovićem.

Crkva koja se odvojila nakon Kalcedonskog koncila

Koptski obred jedan je od zasebnih kršćanskih liturgijskih obreda, uz rimski, bizantski, armenski, siro-antiohijski, siro-kaldejski i etiopski.

Zbog povijesnog razvoja često se naziva i „aleksandrijskim obredom“.

Koptska Crkva odvojila se od Katoličke i Pravoslavne Crkve u 5. stoljeću nakon nesuglasica oko kristoloških pitanja poslije Kalcedonskog koncila.

Danas je u crkvenom zajedništvu s armenskom, sirskom i etiopskom Crkvom, koje zajedno čine skupinu staroistočnih pravoslavnih Crkava.