Hrvatska je prema Eurostatu postala najčešći izbor srpskih radnika koji posao traže u inozemstvu.
Hrvatska ispred Njemačke
Prema podacima Eurostata, u posljednjih 12 godina čak 54.305 državljana Srbije za rad u inozemstvu odabralo je Hrvatsku, dok ih je 45.633 otišlo u Njemačku.
Kako se približava ljetna turistička sezona, tako raste i odljev radne snage iz Srbije, osobito u ugostiteljstvu i građevini.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz siječnja 2026. godine, u Hrvatskoj stalno radi oko 25 tisuća radnika iz Srbije, a tijekom ljeta taj broj dodatno raste.
Ugostitelji u Beogradu ostaju bez radnika
Srpski mediji i poslodavci upozoravaju kako je sve teže pronaći kvalitetne kuhare i konobare jer velik broj njih sezonu provodi na hrvatskoj obali.
Radojka Nikolić, glavna urednica portala magazinbiznis.rs, ističe kako su glavni razlozi odlaska bolji standard i mogućnosti koje donosi rad u članici Europske unije.
– Velik broj radnika vraća se iz godine u godinu, a neki i trajno ostanu u Hrvatskoj – rekla je Nikolić.
Odlaze i majstori, medicinari i stručnjaci
Ekonomski novinar Miša Brkić upozorava kako iz Srbije ne odlaze samo sezonski radnici, nego i stručnjaci iz različitih sektora.
Liječnici i medicinsko osoblje najčešće odlaze u Sloveniju i Njemačku, dok građevinski radnici i majstori tijekom ljeta odlaze u Hrvatsku i Austriju.
Brkić smatra kako se posljedice već osjećaju kroz rast cijena usluga i sve veći uvoz radne snage iz Azije i Afrike.
Hrvatska među najpoželjnijim destinacijama
Prema Eurostatu, iza Hrvatske i Njemačke slijede Slovenija, Slovačka i Mađarska kao najčešće destinacije za radnike iz Srbije.
Sugovornici ističu kako među mlađim generacijama postoji sve manje predrasuda prema radu i životu u Hrvatskoj, koju mnogi vide kao priliku za profesionalni razvoj i kvalitetniji život.
Problem postaju i granice
Miša Brkić upozorava kako Schengen i duža čekanja na granicama otežavaju dnevne poslovne migracije između Hrvatske i Srbije.
Podsjetio je i na nekadašnji poslovni vlak Zagreb – Beograd koji je omogućavao brza jednodnevna poslovna putovanja, dok danas takva povezanost praktički ne postoji.
