- Slažem se s time da je dobro kad muškarac vidi ženu na visokim političkim pozicijama, što i razbija određene stereotipe. Na načelnoj razini jedan širi krug ljudi s kojima trenutno razgovaramo o političkoj suradnji potiče me da se kandidiram, pa otud i takva izjava, a ja sam spremna preuzeti odgovornost za onu poziciju za koju zajednički procijenimo da bih na njoj mogla dati najveći doprinos - kaže nam ova saborska zastupnica, sveučilišna profesorica, voditeljica projekta na Oxfordu i autorica niza znanstvenih radova o bioetici. U prošlom je mandatu zabljesnula kao jedno od osvježenja među parlamentarnim imenima. Sada očito važe je li vrijeme za novi iskorak.

U Sabor je ušla na listi Mosta, no s tom se strankom vrlo brzo nakon izbora razišla. Sada gradi nezavisnu poziciju u kojoj potencijalna kandidatura igra prilično važnu ulogu. U intervjuu za Spektar ona otkriva kada će objaviti svoju odluku, što smatra svojim glavnim prednostima u odnosu na aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i je li spremna biti kandidatkinja HDZ-a na predsjedničkim izborima.

-U čemu biste bili bolja predsjednica od Milanovića

- S obzirom na ustavne ovlasti, funkcija predsjednika je nestranačka. U praksi najčešće ispada da je to samo deklarativno jer su dosadašnji predsjednici uvelike bili opterećeni dugom prema stranci koja ih je iznjedrila.

Za razliku od njih, ja bih istupila kao nezavisna kandidatkinja, a budući da nikad nisam bila članica nijedne političke stranke, mogla bih doista biti predsjednica svih građana Republike Hrvatske kako je to Ustavom i zamišljeno.

Također, ako konačno na visoku političku funkciju izaberemo osobu koja nije dio uhodanih stranačkih struktura, pokazalo bi se da u politici ipak nije sve predodređeno, što bi, vjerujem, potaknulo na političku aktivaciju brojne građane koji su dosad pasivno promatrali razvoj događaja zbog dojma da svojim angažmanom ne mogu ništa promijeniti. To ujedno i jest moj stvarni i dugoročni politički cilj.

-Pitat ću konkretnije - što biste radili drukčije od Milanovića, a što isto kao i on

- Predsjednik nije samo netko tko je u poziciji komentatora. Zbog načina na koji je izabran on ima privilegij, ali i dužnost da „udara tempo”, odnosno nameće teme, a time i usmjerava društvenu raspravu prema onome što je bitno za Hrvatsku.

U tom kontekstu moji politički naglasci različiti su od onih aktualnog predsjednika. Politički sam se najviše profilirala u temama obrazovanja, stvarne ravnopravnosti spolova, zaštite prava starijih osoba, umjetne inteligencije i reformi naših najviših demokratskih institucija. Na načelnoj razini spremna sam snositi posljedice svojih principijelnih izbora, što sam i pokazala odustajanjem od liste za Europski parlament, a za razliku od uvriježene prakse mnogih iskusnih političara, blef nije moja politička metoda.

A ODLUKU ćU DONIJETI...

-Da recimo pobijedite, biste li se svađali s Plenkovićem kako to čini Milanović

- Interes Republike Hrvatske uvijek bi dolazio ispred mog ega, tako da nikad ne bih nastupala u osvetničkoj maniri, nego gledajući svaku temu pojedinačno i promišljajući svrhovitost svakog prijedloga s obzirom na dobrobit naše domovine.

-Koliko bi vam bila prihvatljiva opcija da budete kandidatkinja HDZ-a na predsjedničkim izborima

- Ako se kandidiram, sigurno je da ću biti nezavisna kandidatkinja te ću u tom smislu prvenstveno podršku tražiti od građana Republike Hrvatske.

-Kad ćete definitivno odlučiti ulazite li u predsjedničku kandidaturu ili ne

- Vrlo brzo, najkasnije najesen, iz logističkih razloga.

-Razišli ste se s Mostom. Je li to u utrci za poziciju predsjednice Republike prednost ili nedostatak Je li vaša baza sada šira ili ste ipak ostali bez izborne infrastrukture

- To je zbog očuvanja vlastitog političkog integriteta bilo neminovno, a ne predmet političke kalkulacije.

-Želite reći da niste kalkulirali

- Da sam kalkulirala o vlastitoj dobrobiti, onda sigurno ne bih istupila, nego bih nosila listu za Europski parlament i nastavila suradnju s Mostom jer mi je ona omogućavala proračunska sredstva za politički rad.

Na tom tragu ne opterećujem se pitanjem je li mi to prednost ili nedostatak jer sam učinila ono što smatram ispravnim. Naravno da je teže bez stranačke infrastrukture, no ne prihvaćam argumentaciju da je nemoguće.

Uostalom, kad djelujete iz uvjerenja, to vam daje i određeni vjetar u leđa koji je preduvjet bilo kakvih političkih promjena, a vjerujem da i građani prepoznaju takav tip motivacije.

-Kako biste sebe najbolje opisati u svjetonazorskom smislu Jeste li više desno ili lijevo

- Načelno, politički sam najbliža centru, što naglašavam od trenutka ulaska na političku scenu. Autentičan centrist nikad ne bježi od svjetonazorskih tema, no on u svom političkom djelovanju ne parazitira isključivo na svjetonazorskim temama kao prečici do glasova i političkog uspjeha, nego otvara i čitav spektar ozbiljnih institucionalnih problema kako bi unaprijedio društvo u cjelini. Ideologija je važna, ali postoji puno pitanja koja ona ne mora nužno prožimati i gdje je moguć širi društveni konsenzus.

LJEVICA JE ODNAROĆENA

-Koliko je ta tradicionalna podjela na desno i lijevo danas uopće relevantna

- Šire gledano, setovi vrijednosti koje su nekada samorazumljivo bili lijevo ili desno danas su toliko ispremještani da pukim odgovorom lijevo-desno uvijek promašujemo dio stvari pa se konkretniji odgovor jedino može dati ovisno o temi.

Primjerice, ako pogledate tko za koga glasuje, onda možete primijetiti raskorak između stranačke samopercepcije i percepcije građana.

Tako statistički gledano u mnogim zemljama desnica danas češće predstavlja radništvo, a ljevica društvenu elitu jer je ljevica nerijetko odnarođena, odnosno kao da čeka da narod postane nje dostojan, umjesto ona naroda, što je u suprotnosti s njezinim nominalnim određenjem.

-Ostajete li i dalje na tvrdnji da je pobačaj pravo žene I da nema potrebe da bude zaštićen Ustavom

- Život je najveća vrijednost i društvo i treba i može učiniti puno više da ga zaštiti.

Ne smatram da je zakonska zabrana pobačaja rješenje, ali se nadam da ćemo pobačaj dugoročno nadići razvojem svijesti o vrijednosti života od samog začeća te kombinacijom institucionalne potpore i primjerenih socijalnih mjera.

Ustav je temeljni državni dokument koji odražava najviše vrednote jednoga društva pa ne vidim po kojem bi se kriteriju pobačaj u njih ubrajao.

-Koliko je važno da u svakoj bolnici u Hrvatskoj bude dostupan ginekolog koji obavlja prekid trudnoće

- Važno je da se u demokratskoj državi poštuje zakonski okvir. To znači da svaka bolnica mora osigurati da u njoj bude dostupna usluga prekida trudnoće, što je moguće riješiti i kroz ugovore s ginekolozima koji rade u drugim bolnicama.

Na taj način priziv savjesti, pa i kada je prisutan na razini cijele bolnice, nije u koliziji s pravom na prekid trudnoće. Ideja koju promoviraju neke stranke da ginekolozi koji ne žele obavljati pobačaje ne bi trebali raditi u javnim bolnicama nije dobro rješenje.

-Zašto

- Osim što je takav stav restriktivan za poziv čija je temeljna zadaća ipak omogućavanje novog života, on je i vrlo kratkovidan jer je nesvjestan da bi posljedice takve političke odluke pale upravo na leđa naših pacijentica.

Mnogi vrsni dijagnostičari, porodničari i ginekološki onkolozi zaposlili bi se kod privatnika pa bi bili na raspolaganju samo onima koji si ih mogu priuštiti, a siromašnijim građanima ostao bi tek dio medicinskog osoblja koji, neovisno o ostalim stručnim kvalifikacijama, primarno želi pružati uslugu prekida trudnoće.

-Što je za vas Istanbulska konvencija: dokument kojim se gradi infrastruktura za zaštitu zlostavljanih žena ili konvencija kojom se u Hrvatsku uvodi rodna ideologija

- Nesporno je da Istanbulska konvencija velikim djelom potiče nacionalna zakonodavstva na snažniju zaštitu žena od nasilja, što bi joj i trebala biti svrha. Međutim, ako ideologiju definiramo kao odnos prema svijetu i životu koji ulazi u sve pore društva, onda možemo pronaći neke tendencije unutar Konvencije koje izlaze iz očekivanog okvira borbe protiv nasilja nad ženama.

Politički konkretnije, ako je pitanje rodne ideologije neosnovano, zašto je RH usvojila interpretativnu izjavu kojom se ograđuje od rodne ideologije Kakav je to uopće dokument kojem je nužna interpretativna izjava

Da borba protiv nasilja nad ženama, nažalost, nije u politici uvijek svrha, nego i sredstvo za postizanje nekih drugih ciljeva, najbolje pokazuje nedavno usvojen „Lex AP”, gdje je premijer Plenković po principu „vezane prodaje” u istim zakonskim izmjenama predložio snažniju zaštitu žena od nasilja i gaženje novinarskih sloboda.

-Što mislite o muškarcima koji kleče na trgovima

- Demokracija znači omogućiti i što većem broju ljudi, u okviru Ustava i zakona, da se njihov glas čuje bez obzira na to što možda ne dijelimo njihov stav ili stil, bilo da je riječ o pripadnicima Hare Krišne ili moliteljima na gradskim trgovima.

Ona je ujedno i povjerenje u većinsku građansku prosudbu da će u moru tih različitih glasova donijeti ispravnu odluku oko toga koji će prevagnuti, a koji će se i sami utišati jer neće naići na prikladan odaziv.

-Dotad trebamo biti tolerantni

- Rješenje za osnaživanje demokracije je razvijanje društvene tolerancije koja će nas, s onu stranu podjela na „naše” i „vaše”, naučiti da prihvatimo različitost, sukob, kao njezin preduvjet. To znači da trebamo prestati dehumanizirati neistomišljenike, isključivati ih iz javnog dijaloga i proglašavati njihove svjetonazore srednjovjekovnim atavizmima.

Smrt demokracije jest isključenje potrebe za Drugim i drugačijim, nova „makronština”, kojoj je cilj da jedna osoba utjelovi i „lijeve” i „desne”, „liberalne” i „konzervativne”, „kapitaliste” i „socijaliste” te kreira okoliš u kojem cijeli izborni proces i bilo kakva društvena dinamika postaju suvišnima.

JA SAM ANTITOTALITARIST

-Treba li se zatvorom kazniti uzvikivanje pozdrava "Za dom spremni"

- Edukacija o totalitarnim režimima bolji je put od zabrana jer zabrane samo fetišiziraju simbole. Također, gledajući pravnu praksu brojnih europskih zemalja, vidljivo je da se važnijim od pukog korištenja pojedinih simbola smatra nakana i kontekst u kojem se upotrebljavaju.

-O.K., protiv ste zabrana. A slažete li se s prijedlogom Stipe Mlinarića da se zabrani korištenje zvijezde petokrake

- Moje stajalište po pitanju odnosa prema totalitarnim režimima kristalno je jasno. Ja nisam samo antikomunist ili samo antifašist, već integralno antitotalitarist.

Naša domovina utemeljena je na Domovinskom ratu. U tom smislu baštinimo iz prošlosti sve ono što je vodilo prema slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj, a to je nespojivo s totalitarnim režimima koji su uništavali i dijelili naš narod.

Edukacija o hrvatskoj prošlosti i vrijednosti slobode, višestranačja i poštovanja ljudskih prava uvijek je bolji put od zabrana. Uz to, zabrane nisu svojstvene istinski demokratskim društvima, a ako bi se i primijenile, ne mogu biti selektivne.

Naime, oslanjanje isključivo na zakone, odnosno hipernormiranje, predstavlja eutanaziju savjesti i politika je totalitarnih sistema. No zato što nešto nije zabranjeno ne znači da je opravdano ili moralno njegovo isticanje.

-Što je za vas Jasenovac, a što Bleiburg

- Simboli strahota totalitarnih režima 20. stoljeća čija je pouka da dodatno cijenimo ovo što imamo danas, slobodnu i demokratsku hrvatsku državu te upregnemo i vlastite snage da bi ona zaživjela u punom sjaju.

-Milorad Pupovac došao je na čelo saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Je li to Plenkovićeva podvala DP-u Koliko po vašoj procjeni može trajati koalicija HDZ-a i DP-a

- To je prije svega pokazatelj snage, a vjerojatno i interesnog dogovora, duopola jer je SDP taj koji je omogućio HDZ-u da Milorad Pupovac bude izabran na čelo navedenog Odbora i time premosti krizu u odnosu s DP-om.

Koalicija koja je isključivo interesna može trajati dokle god i jedna i druga strana budu u stanju zadovoljavati svoje apetite na optimalan način. Dakle, lako bi mogla do idućih izbora, ali neće biti ni neobično ako se Andrej Plenković pozdravi s DP-om u slučaju da osigura komforniju poziciju s nekim drugim partnerima. Uostalom, ne bi mu to bilo prvi put.