Hrvatska je po mirovinama četvrta najlošija članica Europske unije, s prosječnim iznosom mjesečne starosne mirovine za 2021. godinu od svega 388 eura, objavio je Eurostat u utorak.
Slovačka je imala 386 eura, Rumunjska 382 eura, a najslabija Bugarska 226 eura. Hrvatske su starosne mirovine bile 3,3 puta manje od prosječnih mirovina u EU koje su 2021. godine iznosile 1294 eura bruto. Hrvatske su neto plaće otprilike 45 posto manje od prosječnih. Trend je za hrvatske umirovljenike loš jer je udio mirovinskih izdataka, mjereno udjelom u BDP-u, pao s 11,1 posto u 2020. godini, godini korone, na 9,8 posto u 2021. godini. Za prošlu je godinu, izračunali smo, na mirovine otišlo svega 9,5 posto hrvatskog BDP-a.
U 2021. godini je na mirovine u zemljama EU potrošeno približno 1 882 milijarde eura ili 12,9% ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iako su ukupni izdaci za mirovine porasli 2,8% u odnosu na 2020., njihov udio u BDP-u bio je 0,7 postotnih bodova niži nego u 2020., kada je iznosio 13,6%. Relativna važnost rashoda za mirovine znatno je varirala među zemljama te u prvoj, Grčkoj, na mirovine odlazi 16,4% BDP-a, a prosječne su grčke mirovine bile nešto veće od tisuću eura.
Slijede Italija (16,3%), u kojoj su mirovine bile više od 1500 eura, Austrija (15,0%) s prosječnim mirovinama blizu dvije tisuće eura. U Francuskoj na mirovine odlazi 14,9% BDP-a, a u Njemačkoj 12,2 posto BDP-a. Hrvatska je oko sredine, na 15. mjestu, s udjelom od 9,8 posto što je čak za 1,3 postotna boda manje nego 2020. godine (11,1 posto). U
Sloveniji je na mirovine odlazilo 10 posto BDP-a, a te je godine prosječna starosna mirovina u Sloveniji bila 692 eura, u Njemačkoj 1440 eura, Češkoj 600 eura, Poljskoj 538 eura, Mađarskoj 398 eura, Srbiji 276 eura, Crnoj Gori 291 euro i Bosni i Hercegovini 237 eura. Starosne mirovine u Hrvatskoj ove su godine 501 euro te su od 2021. godine porasle za 113 eura. No slovenske su prosječne mirovine, usporedbe radi, danas oko 800 eura, a crnogorske nakon snažnog povećanja u ovoj godini 509 eura!
Inače, Slovenija ima 666 tisuća umirovljenika, Hrvatska 1,23 milijuna, Slovačka 1,8 milijuna, Portugal 2,8 milijuna, Austrija 2,5 milijuna, Bosna i Hercegovina 689 tisuća, a Njemačka 23,6 milijuna. Njemačka je najavila dodatno povećanje mirovina jer želi spriječiti da mirovine padnu na 48 posto prosječne plaće, a najavljuju i veću stopu mirovinskih doprinosa kako bi osigurali dodatna sredstva za isplatu mirovina.
Hrvatska vlada ne planira dodatna povećanja mirovina mimo redovnog usklađenja dva puta godišnje, kojima se samo donekle lovi korak s cijenama i povećanjem plaća. Rast plaća znatno je ubrzao od 2023. godine, no osim plaća gotovo dvostruko brže rastu neoporezive naknade, na koje se ne plaćaju mirovinski doprinosi te su naknade izuzete iz mirovinske formule. HDZ je obećao da će donekle korigirati formulu za usklađenje mirovina (85 prema 15 posto povoljnijeg elementa, rasta plaća ili inflacije), no promijenjena formula neće bitnije utjecati na iznos povećanja.
Nešto veći utjecaj na rast mirovina ženske populacije imat će majčinski dodatak od godine dana za svako dijete, no još se ne zna hoće li se taj dodatak isplaćivati samo novim umirovljenicama ili će se primijeniti na sve. Ta bi se zakonska promjena trebala naći u Saboru do kraja ove godine, a spominje se da će Vlada ozakoniti i stalni jednokratni dodatak, odnosno 13. mirovinu, čija bi se visina vezala uz duljinu radnog vijeka, a ne iznos mirovina.
Najniža je starosna mirovina po godini staža trenutačno 12,64 eura, pa osoba koja ima 35 godina staža ne može dobiti manje od 442 eura starosne mirovine. No puno je umirovljenika koji su radili 15 ili 20 godina pa im je i mirovina mala. Za prosječno plaćene radnike jedna godina mirovinskog staža vrijedi oko 15 eura pa bi toliko trebala iznositi i dodatna godina majčinskog dodatka po djetetu. Ljudi koji sada odlaze u mirovinu uglavnom su bili osiguranici drugog stupa, no većini, i to za osam od deset novih umirovljenika, dvostupna je mirovina manja od jednostupne pa sav novac od mirovinske štednje završava u proračunu.
Kasne prve mirovine
Osim što imaju skromne mirovine, novi se umirovljenici susreću i sa sve većim kašnjenjima u priznavanju prava na mirovinu pa do isplate predujma mirovine protekne i po četiri mjeseca, a na konačnu mirovinu čeka se dulje od pola godine.
Najniži udjeli mirovina mjereno BDP-om zabilježeni su u Irskoj (4,5% BDP-a), Malti (6,4%), Mađarskoj (7,0%) i Litvi (7,1%). Eurostat navodi da je 2021. godine 27% stanovništva EU bilo u mirovini, dok je u Hrvatskoj taj udio veći i iznosi 32 posto. Promatrajući različite kategorije mirovina, starosne mirovine bile su daleko najveća kategorija s 80% svih mirovinskih izdataka i 80,3% korisnika. Obiteljske mirovine bile su druga najveća kategorija, s 12,0% rashoda i 21,3% korisnika, zatim invalidske mirovine (7,9% rashoda i 12,2% korisnika) i mirovine za nezaposlene (0,2% rashoda i 0,1% korisnika).
Mirovinski izdaci po korisniku za one koji primaju starosnu mirovinu znatno su varirali među državama članicama EU, u rasponu od visokih 30.898 eura godišnje ili 2574 eura mjesečno u Luksemburgu do mjesečno 226 eura u Bugarskoj. Statističari su prosječne vrijednosti mirovina uskladili s cijenama te su prikazali i njihovu snagu prema paritetu kupovne moći, koji je umjetna vrijednost koja se prilagođava razlikama u cijenama između pojedinih država. Tako, zbog nižih cijena, bugarskih 226 eura donosi roba i usluga čija se protuvrijednost prema kupovnoj moći kreće oko 440 eura, hrvatskih 388 eura skače na 580 eura, a austrijskih gotovo dvije tisuće pada na oko 1700 eura, slično kao i u Luksemburgu. Kupovna moć njemačkih 1440 eura mirovine je oko 1300 eura, a slovenskih 692 eura zbog nižih cijena u toj zemlji u odnosu na prosjek EU vrijedi 785 eura!
?
?
