Gotovo 600 tisuća stanova namijenjenih za stalno stanovanje u Hrvatskoj zjapi prazno ili skoro svaki treći stan je prazan, prema podacima iz popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku. Očekivano, najviše je praznih stanova u Zagrebu (84.617) i turističkim županijama, Splitsko-dalmatinskoj (76.494), Primorsko-goranskoj (43.914), Zadarskoj (43.870), Šibensko-kninskoj (38.676), Istarskoj (36.762). Od ukupno 2,028 milijuna stanova za stalno stanovanje u Hrvatskoj nastanjenih ih je samo 1,433 milijuna, a nenastanjenih točno 595.280. Tko su sve vlasnici tolikog broja praznih stanova, hrvatski državljani i stranci i u kojem omjeru, ne zna se jer se ti podaci nisu prikupljali na popisu stanovništva.

Osim preko dva milijuna stanova za stalno stanovanje, Hrvatska ima i 231.488 stanova za odmor, odnosno vikendica koje domaći ili stranci koriste povremeno. Kao i slučaju praznih nenastanjenih stanova, najveći je broj stanova za odmor u priobalnim županijama, Zadarskoj (38.391), Primorsko-goranskoj (36.446), Istarskoj (28.324), Splitsko-dalmatinskoj (26.362) i Šibensko-kninskoj (16.939).

Kada se uzme u obzir da Hrvatska ukupno ima 2,391.944 stambenih jedinica, u koje se uz (ne)nastanjene stanove ubrajaju stanovi za odmor, zatim 112.530 stanova za gospodarsku djelatnost i 19.201 stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, ispada da u 40% svih stambenih jedinica nitko ne živi. Dr. sc. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava da će cijela Hrvatska na kraju završiti u četiri grada ? Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci ? te turističkim središtima i još Varaždinu i Čakovcu, dok je ostali prostor u kojem stanovi nemaju vrijednost prepušten propadanju.

? Podaci pokazuju da se 59,9% stanova od ukupnog broja svih stambenih jedinica koristi za stalno stanovanje, pa bi se po tome koliko je ostalo prazno stanova u zemlji moglo zaključiti da Hrvatska sutra može nastaniti dva milijuna stanovnika. Ostalih 40% stanova nisu nastanjeni ili su namijenjeni za turizam odnosno odmor ili se u njima obavlja gospodarska djelatnost. S druge strane, ova statistika skriva da dio praznih stanova nema zapravo nikakvu vrijednost, a to je uglavnom Slavonija i ostali dijelovi kontinentalne Hrvatske. Hrvatskoj se događa strašna koncentracija po dvije osnove, jedna je urbanizacija, svi se povlače u gradove, i druga koncentracija stanova i rasta cijena odvija se u turističkim središtima. S druge strane postoji potpuno napuštanje stambenih jedinica i prostora koji nisu urbani i koji nisu vezani uz turističku rentu. Tu vrijednost nekretnina ide u bescjenje i tu zapravo nema ekonomskog interesa, a to su iseljeni kontinentalni krajevi. Istotobno, pratimo rast cijene kvadrata u tramvajskim zonama, što je manje-više Zagreb, a s druge strane imamo ogroman prostor koji se prazni, što sažeto ukazuje da Hrvatska nema nikakvu regionalnu politiku. Ni poreznu ? govori Lovrinčević.

'Nekada je bilo bolje' ne vrijedi kod kupnje stana

Napominje da su podaci iz popisa podaci iz 2021., a svi procesi o kojima govori samo su se ubrzali u 2022. i 2023. Iako ne znamo, kaže, koliki udio stranci imaju u vlasništvu nad nekretninama jer se ta varijabla nije popisivala, zasigurno je i njihovo vlasništvo vezano uz vlasništvo nad nekretninama u urbanim i sredinama vezanim za turističku rentu.

? Nasuprot radikalnom rastu cijene kvadrata stanova u Zagrebu i turističkim središtima, stoji potpuno ispražnjena i gospodarski obezvrijeđena Hrvatska s praznim kvadratima u bescijenje. To je potpuni poraz razvojne politike Hrvatske koju mi nemamo, a što nećemo vidjeti kod naših susjeda Slovenaca. Takve dinamiku pražnjenja prostora nećete vidjeti ni drugdje. S uvođenjem eura i rastom inflacije još više su svi oni koji i nisu mislili ulagati u nekretnine potražili zaštitu u 'cigli i kamenu' jer nemaju porezno opterećenje. Zakon o oporezivanju nekretnina bio je prošao Vladu, došao u parlament, a lobističke skupine su ga srušile i kao posljedicu imamo potpunu koncentraciju stanovanja i stanova u nekoliko točaka Hrvatske, a potpunu devastaciju ostatka Hrvatske ? upozorava Lovrinčević, dodajući da se tako povećavaju troškovi infrastrukture, odvoza smeća u sredinama u koje se svi zbijaju, a i u praznim prostorima treba osigurati poštu, komunalije, struju, a tamo je sve manje ljudi. Stoga, kaže, hrvatski fiksni trošak, trošak življenja, funkcioniranja i infrastrukture radikalno raste kao posljedica nedostaka regionalne politike.

Ekonomski analitičar prof. dr. sc. Luka Brkić pita se i je li dio praznih nenastanjenih stanova u ilegalnom najmu na koje vlasnici ne plaćaju porez.

? Neki podaci, primjerice Svjetske banke, europskih institucija i naših lokalnih istraživanja, pokazuju da bi kod nas gornja granica sive ekonomije mogla biti 30% BDP-a, što je prestrašno ako je istina. Dio nenastanjenih stanova sigurno se odnosi i na one u ilegalnom najmu. Kod nas je veliki broj praznih nenastanjenih stanova jer ljudi ulažu u nekretnine i vjeruju da je to jedna od najsigurnijih investicija na kojoj je praktično nemoguće izgubiti. Tu je i sloboda trgovanja za strance, što dodatno pumpa cijene, a porez na nekretnine nemamo. Također, kod iznajmljivanja stambenih jedinica u turističkim područjima imamo paušalno oporezivanje, pa nekog oporezujete s 20 eura po krevetu, a ne sa 150 eura, što je na jedinicama lokalne samouprave. Tako se jedan dio kapitala odljeva iz Hrvatske jer možete legalno iznajmljivati iz Mađarske apartman i plaćati paušal, a svu zaradu nosite u Mađarsku ? govori Brkić, dodajući da s druge strane stambenu politiku nemamo.

Demograf dr. sc. Stjepan Šterc kaže da se kod nas novac usmjeravao u nekretnine kako bi se zaštitila vrijednost novca, zbog čega je Hrvatska u vrhu EU po vlasništvu nad nekretninama. - Činjenica je da stranci kupuju sve više nekretnina, pogotovo na obali, što je jedan od razloga da se razmisli o ključnim strateškim odlukama u Hrvatskoj vezanim za nekretnine, o porezu među ostalim ? kaže Šterc. Inače, od ukupno 1,433.445 kućanstava, njih 1,239.593, odnosno 3,310.110 članova kućanstava, koristi stan na osnovi privatnog vlasništva ili suvlasništva (86,47%).