Gotovo 600 tisuća stanova namijenjenih za stalno stanovanje u Hrvatskoj zjapi prazno ili skoro svaki treći stan je prazan, prema podacima iz popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku. Očekivano, najviše je praznih stanova u Zagrebu (84.617) i turističkim županijama, Splitsko-dalmatinskoj (76.494), Primorsko-goranskoj (43.914), Zadarskoj (43.870), Šibensko-kninskoj (38.676), Istarskoj (36.762). Od ukupno 2,028 milijuna stanova za stalno stanovanje u Hrvatskoj nastanjenih ih je samo 1,433 milijuna, a nenastanjenih točno 595.280. Tko su sve vlasnici tolikog broja praznih stanova, hrvatski državljani i stranci i u kojem omjeru, ne zna se jer se ti podaci nisu prikupljali na popisu stanovništva.

Osim preko dva milijuna stanova za stalno stanovanje, Hrvatska ima i 231.488 stanova za odmor, odnosno vikendica koje domaći ili stranci koriste povremeno. Kao i slučaju praznih nenastanjenih stanova, najveći je broj stanova za odmor u priobalnim županijama, Zadarskoj (38.391), Primorsko-goranskoj (36.446), Istarskoj (28.324), Splitsko-dalmatinskoj (26.362) i Šibensko-kninskoj (16.939).

Kada se uzme u obzir da Hrvatska ukupno ima 2,391.944 stambenih jedinica, u koje se uz (ne)nastanjene stanove ubrajaju stanovi za odmor, zatim 112.530 stanova za gospodarsku djelatnost i 19.201 stan koji se koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, ispada da u 40% svih stambenih jedinica nitko ne živi. Dr. sc. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava da će cijela Hrvatska na kraju završiti u četiri grada Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci te turističkim središtima i još Varaždinu i Čakovcu, dok je ostali prostor u kojem stanovi nemaju vrijednost prepušten propadanju.

Podaci pokazuju da se 59,9% stanova od ukupnog broja svih stambenih jedinica koristi za stalno stanovanje, pa bi se po tome koliko je ostalo prazno stanova u zemlji moglo zaključiti da Hrvatska sutra može nastaniti dva milijuna stanovnika. Ostalih 40% stanova nisu nastanjeni ili su namijenjeni za turizam odnosno odmor ili se u njima obavlja gospodarska djelatnost. S druge strane, ova statistika skriva da dio praznih stanova nema zapravo nikakvu vrijednost, a to je uglavnom Slavonija i ostali dijelovi kontinentalne Hrvatske. Hrvatskoj se događa strašna koncentracija po dvije osnove, jedna je urbanizacija, svi se povlače u gradove, i druga koncentracija stanova i rasta cijena odvija se u turističkim središtima. S druge strane postoji potpuno napuštanje stambenih jedinica i prostora koji nisu urbani i koji nisu vezani uz turističku rentu. Tu vrijednost nekretnina ide u bescjenje i tu zapravo nema ekonomskog interesa, a to su iseljeni kontinentalni krajevi. Istotobno, pratimo rast cijene kvadrata u tramvajskim zonama, što je manje-više Zagreb, a s druge strane imamo ogroman prostor koji se prazni, što sažeto ukazuje da Hrvatska nema nikakvu regionalnu politiku. Ni poreznu govori Lovrinčević.

'Nekada je bilo bolje' ne vrijedi kod kupnje stana

Napominje da su podaci iz popisa podaci iz 2021., a svi procesi o kojima govori samo su se ubrzali u 2022. i 2023. Iako ne znamo, kaže, koliki udio stranci imaju u vlasništvu nad nekretninama jer se ta varijabla nije popisivala, zasigurno je i njihovo vlasništvo vezano uz vlasništvo nad nekretninama u urbanim i sredinama vezanim za turističku rentu.

Nasuprot radikalnom rastu cijene kvadrata stanova u Zagrebu i turističkim središtima, stoji potpuno ispražnjena i gospodarski obezvrijeđena Hrvatska s praznim kvadratima u bescijenje. To je potpuni poraz razvojne politike Hrvatske koju mi nemamo, a što nećemo vidjeti kod naših susjeda Slovenaca. Takve dinamiku pražnjenja prostora nećete vidjeti ni drugdje. S uvođenjem eura i rastom inflacije još više su svi oni koji i nisu mislili ulagati u nekretnine potražili zaštitu u 'cigli i kamenu' jer nemaju porezno opterećenje. Zakon o oporezivanju nekretnina bio je prošao Vladu, došao u parlament, a lobističke skupine su ga srušile i kao posljedicu imamo potpunu koncentraciju stanovanja i stanova u nekoliko točaka Hrvatske, a potpunu devastaciju ostatka Hrvatske upozorava Lovrinčević, dodajući da se tako povećavaju troškovi infrastrukture, odvoza smeća u sredinama u koje se svi zbijaju, a i u praznim prostorima treba osigurati poštu, komunalije, struju, a tamo je sve manje ljudi. Stoga, kaže, hrvatski fiksni trošak, trošak življenja, funkcioniranja i infrastrukture radikalno raste kao posljedica nedostaka regionalne politike.

Ekonomski analitičar prof. dr. sc. Luka Brkić pita se i je li dio praznih nenastanjenih stanova u ilegalnom najmu na koje vlasnici ne plaćaju porez.

Neki podaci, primjerice Svjetske banke, europskih institucija i naših lokalnih istraživanja, pokazuju da bi kod nas gornja granica sive ekonomije mogla biti 30% BDP-a, što je prestrašno ako je istina. Dio nenastanjenih stanova sigurno se odnosi i na one u ilegalnom najmu. Kod nas je veliki broj praznih nenastanjenih stanova jer ljudi ulažu u nekretnine i vjeruju da je to jedna od najsigurnijih investicija na kojoj je praktično nemoguće izgubiti. Tu je i sloboda trgovanja za strance, što dodatno pumpa cijene, a porez na nekretnine nemamo. Također, kod iznajmljivanja stambenih jedinica u turističkim područjima imamo paušalno oporezivanje, pa nekog oporezujete s 20 eura po krevetu, a ne sa 150 eura, što je na jedinicama lokalne samouprave. Tako se jedan dio kapitala odljeva iz Hrvatske jer možete legalno iznajmljivati iz Mađarske apartman i plaćati paušal, a svu zaradu nosite u Mađarsku govori Brkić, dodajući da s druge strane stambenu politiku nemamo.

Demograf dr. sc. Stjepan Šterc kaže da se kod nas novac usmjeravao u nekretnine kako bi se zaštitila vrijednost novca, zbog čega je Hrvatska u vrhu EU po vlasništvu nad nekretninama. - Činjenica je da stranci kupuju sve više nekretnina, pogotovo na obali, što je jedan od razloga da se razmisli o ključnim strateškim odlukama u Hrvatskoj vezanim za nekretnine, o porezu među ostalim kaže Šterc. Inače, od ukupno 1,433.445 kućanstava, njih 1,239.593, odnosno 3,310.110 članova kućanstava, koristi stan na osnovi privatnog vlasništva ili suvlasništva (86,47%).