Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u e-Savjetovanje izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojima se predlažu strože kazne za nasilnike i osnažuje sustav zaštite žrtava propisivanjem većih prava žrtava.
Izmjenama Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo "teško ubojstvo ženske osobe" kao kvalificirani oblik kaznenog djela ubojstva s propisanom maksimalnom kaznom dugotrajnog zatvora. Uz to, povećavaju se kazne za silovanje i teško kazneno djelo protiv spolne slobode na pet do 12 godina zatvora. Proširuje se i mogućnost određivanja zaštitnog nadzora po punom izvršenju za kaznena djela protiv braka, obitelji i djece te se ukida zastara progona i izvršenja kazne zatvora za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Kazneno djelo teškog ubojstva žene također neće zastarijevati, ističe ministarstvo.
Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuju se i veće kazne za nasilje u prekršajnim postupcima. Usvajanjem ovih izmjena spolno uznemiravanje više neće biti prekršaj, nego isključivo kazneno djelo, dodaje ministarstvo. Ističu da se izmjenama paketa zakona osnažuje sustav zaštite prava žrtava te dodaju da će sudovi kod izbora i mjere kazne u obzir uzimati i posljedice koje je žrtva pretrpjela kaznenim djelom. Nadodaju da se propisuje pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanja mjera, a za kršenje mjere određivat će se istražni zatvor, podjednako u kaznenom i prekršajnom postupku. Ministarstvo precizira da će sudovi prilikom donošenja odluke o mjeri opreza morati uzeti očitovanje žrtve o opasnosti za njezinu sigurnost, a kod pojedinačne procjene žrtve tijela kaznenog postupka trebat će uzeti u obzir rizične faktore za ponavljanje nasilja.
Navode i da se izrijekom propisuje pravo žrtve da bude obaviještena o puštanju nasilnika iz istražnog zatvora preko policije, a u cilju snažnije zaštite žrtava predlaže se minimalna udaljenost od 50 metara između žrtava i nasilnika. Uvodi se i novo kazneno djelo "neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje", kojim se uređuje pitanje otkrivanja informacija iz spisa u fazi kaznenog postupka u kojoj je javnost isključena, a uvid u spis ograničen. Naglašava se da se zakonskim izmjenama ni na koji način ne narušavaju medijske slobode niti se ograničava pravo na informacije od javnog interesa jer se izmjene o neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidne ili dokazne radnje ne odnose na novinare, nego isključivo na sudionike postupka, odnosno na osobe koje rade na spisu ili imaju pravo uvida u spis.
