Bivša hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović, gostovala je u podcastu bivšeg direktora britanske tajne službe Sir Richarda Dearlovea. Otkrila je kako su protiv nje Rusi vodili hibridni rat.
LNG terminal je bio najveća sporna točka s Rusijom i vjerojatno je bio razlog za hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020.
Otkrila je to bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tijekom razgovora u podcastu OneDecision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6, Sir Richarda Dearlovea. Iako je optužila sam vrh Rusije za podmetanje, nije pružila neke dokaze za svoje tvrdnje.
Ipak, otkrila je kako su tekli njezini susreti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom za kojeg je rekla da želi imati veći utjecaj na Hrvatsku.
-Kao Hrvaticu me najviše brine mišljenje da ovo nije naš rat i da se trebamo držati podalje te da ćemo se tako zaštititi. To nije istina. Ukrajinci brane naše vrijednosti. Ovdje se ne radi o širenju NATO-a, ima mnogo dublje korijene. I kako sam već rekla, iz privatnih razgovora sam zaista detektirala da Putin želi imati mnogo veći utjecaj na Hrvatsku koja tradicionalno nije bila dio njihove sfere utjecaja - rekla je Kolinda i pojasnika kako Putin nije uvijek imao zloćudne namjere. Pokušavao je pridobiti Hrvate na veću suradnju, omogućiti plinsku stabilnost, no smatra kako nas je želio razdvojiti od EU i NATO-a. Najveće nesuglasice između nje i VladimiraPutina, tvrdi, bile su oko terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, protiv kojeg je on bio protiv.
- Pokušao mi je objasniti da on ne bi bio ekonomski ispravan za Hrvatsku jer je LNG puno skuplji. Ja sam mu odgovorila uza sve dužno poštovanje, gospodine predsjedniče, ja ovdje govorim o geopolitici. Pokušavam osigurati hrvatsku neovisnost o bilo kojem izvoru plina i ne govorim da biste vi to napravili, što se na kraju dogodilo, ali da sam vidjela ranije slučajeve kad je Rusija zavrnula cijevi Ukrajini pa bi Hrvatska ostala bez plina - ispričala je bivša predsjednica voditelju.
Njega je, priča, prvi put susrela 2007. kao ministrica vanjskim poslova. Tijekomsusreta u Sočiju 2017. dočekao ju je s buketom cvijeća. No to nije bio posljednji njihov susret. U Jeruzalemu 2020. na obljetnici oslobođenja Auschwitza, Putin ju je pozvao da posjeti Moskvu,unatoč tome što je izgubila u trci za predsjednika. Svejedno ju je želio opet vidjeti.
- Nikad se nije realiziralo zbog covida. Nisam imala pojma o čemu je htio razgovarati - kazala je bivša predsjednica te ga opisala kao staromodnog džentlmena.
