Njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao je da će putovanje "prikazati predsjednikovo vodstvo na svjetskoj pozornici". Američki predsjednik doputovat će noću u London, uoči sastanaka s britanskim premijerom Rishijem Sunakom i kraljem Charlesom, a zatim će se uputiti na ključni NATO-ov samit u Vilniusu, u Litvi, prije nego otputuje u Helsinki gdje će dočekati najnoviju članicu NATO-a, Finsku .

Unatoč Sunakovom klimavom političkom položaju na unutarnjem planu, on je njegovao bliske veze s Bidenom i to će biti njihov šesti susret otkako je Sunak preuzeo dužnost u listopadu prošle godine. Ured premijera rekao je u subotu u priopćenju da je UK "vodeći europski NATO saveznik [i] najvažniji trgovinski, obrambeni i diplomatski partner Sjedinjenih Država". Dodalo se: "Dok se suočavamo s novim izazovima bez presedana za našu fizičku i ekonomsku sigurnost, naši su savezi važniji nego ikad."

Sunakov mandat bio je lijepa promjena tempa nakon što je "bilo nekih zabrinutosti da je Boris Johnson labav top", prema Maxu Bergmannu, bivšem dužnosniku State Departmenta koji vodi europski program u Centru za strateške i međunarodne studije. Biden će se sastati s kraljem u dvorcu Windsor prvi put od Charlesove krunidbe, gdje se očekuje da će razgovarati o klimatskoj krizi, problemu koji je bio u fokusu obojice čelnika, te o tome kako financirati inicijative za rješavanje problema. Kad su se njih dvojica susrela na klimatskom summitu Cop26 u Škotskoj prije dvije godine, Biden je pohvalio Charlesovo vodstvo na tu temu, rekavši mu: "Jako te trebamo." Biden će od utorka dva dana boraviti u Vilniusu, glavnom gradu Litve, koji je domaćin godišnjeg summita NATO-a. Sudjelovat će na sastancima s čelnicima i održati govor sa Sveučilišta u Vilniusu.

Vjerojatno će se američki predsjednik suočiti s pitanjem zašto je odobrio opskrbu Ukrajine kazetnim streljivom, oružjem koje je više od dvije trećine članica NATO-a zabranilo jer ima rekord u izazivanju neselektivnih civilnih žrtava, s neeksplodiranim streljivom potencijalno uzrokujući smrtne slučajeve desetljećima kasnije. Za glavnog tajnika saveza, Jensa Stoltenberga, summit će "poslati jasnu poruku: NATO je ujedinjen i ruska agresija se neće isplatiti". Ali NATO se također borio da premosti podjele oko važnih pitanja. Finska je primljena u savez ove godine, ali članstvo Švedske koče Turska i Mađarska. Također postoje neslaganja oko toga koliko brzo uputiti poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u. Zemlje na istočnom krilu saveza žele djelovati brzo, gledajući na to kao na način odvraćanja ruske agresije. SAD i drugi zagovaraju oprezniji pristup. Sam Biden je u intervjuu za CNN koji je emitiran u petak primijetio: ”Mislim da u NATO-u nema jednoglasnosti oko toga treba li ili ne uvesti Ukrajinu u NATO obitelj sada, u ovom trenutku, usred rata... Ako rat događa, onda smo svi u ratu. Mi smo u ratu s Rusijom, kad bi to bio slučaj.

Zatim će Biden posjetiti Helsinki. Zaustavljanje je pomalo pobjednički krug, ali može biti i podsjetnik na nedovršena posla. Ova nordijska zemlja u travnju je postala 31. članica NATO-a, okončavši svoju povijest nesvrstanosti i demonstrirajući kako je ruska invazija na Ukrajinu imala povratne rezultate u Europi. Finska je trebala ući uz susjedu Švedsku, čiji je prijem u zastoju zbog Turske i Mađarske. NATO zahtijeva jednoglasni pristanak svih svojih članica za proširenje. Švedski premijer Ulf Kristersson posjetio je Bijelu kuću u srijedu i sastao se s Bidenom kako bi nastavio pritisak za članstvo. Ali malo je nade da će se to pitanje riješiti u Vilniusu. Bijela kuća naplaćuje Bidenov posjet Helsinkiju kao "summit američko-nordijskih čelnika" i to će biti puno drugačija prilika od posljednjeg posjeta američkog predsjednika Helsinkiju prije pet godina. Tijekom tog putovanja Donald Trump održao je konferenciju za novinare s Putinom i odbacio zabrinutost oko ruskog uplitanja u Trumpovu izbornu pobjedu. Sada Biden ide u grad kako bi pokazao kako je njegova administracija držala liniju protiv Moskve i proširila zapadnu obranu.