Pravorijekom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu u arbitražnom postupku MOL-a protiv Hrvatske sud je odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete, koji su dosezali 1,1 milijardu dolara, prihvativši samo njihov manji dio, tj. 184 milijuna dolara, izvijestili su iz Vlade.
Taj je pravorijek dostavljen RH u utorak, čime je završen postupak započet 5. prosinca 2013., kada je mađarski MOL pokrenuo spor tvrdeći da je Hrvatska povrijedila Ugovor o energetskoj povelji i prava koja mu on jamči. "Arbitražni postupak i spor s MOL-om posljedica je odluka prethodnih vlada, ponajprije procesa privatizacije Ine, koji je započela vlada Ivice Račana potpisavši 2003. s MOL-om ugovor o prodaji 25 % plus jedne Inine dionice, zatim odluke vlade Ive Sanadera o sklapanju prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju, kao i odluke vlade Zorana Milanovića u odnosu prema obvezama u vezi s liberalizacijom tržišta plina. Ova je vlada naslijedila postupak i u tom okviru nastojala na najbolji način obraniti hrvatske interese", ističu iz Vlade. Iako je Hrvatska osporavala nadležnost suda, Arbitražni sud to nije prihvatio, no ipak je, odlučujući o biti zahtjeva MOL-a, velikim dijelom odlučio u hrvatsku korist, navode.
Odbijeni su zahtjevi MOL-a za naknadom štete na osnovi navodno neopravdanog vođenja kaznenog postupka protiv Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hern?dija, potom na osnovi navodnog sprječavanja preuzimanja Ine i smanjenja vrijednosti MOL-ova udjela, kao i na osnovi navodne povrede Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i navodnog oduzimanja odobrenja za istraživanje ugljikovodika. MOL je tražio i da se Hrvatskoj naredi prestanak kaznenog progona te da ju se obveže da izjavom i isprikom prizna odgovornost za povredu prava MOL-a. I to je odbijeno.
Zbog osjetljivosti postupka i veze s poslovanjem Ine 2015. dogovoreno je da se pravorijek ne objavljuje
U dijelu u korist MOL-a kaže se da je Hrvatska na štetu MOL-a povrijedila Ugovor o energetskoj povelji, prije svega propustila liberalizirati tržište plina od 2011. do 2014. te donijela odluke kojima je regulirala tržište plina 2014. godine. Uz odštetu od 184 milijuna dolara tu su i zatezne kamate od 1. travnja 2014. do dana isplate. "Hrvatska mora MOL-u nadoknaditi i dio troškova postupka u iznosu od oko milijun eura, što je tek oko 2 % troškova čiju naknadu je MOL tražio", ističu iz Vlade. Arbitražni sud je iznio i određene tvrdnje u vezi s kaznenim postupkom protiv Sanadera i Hern?dija ustvrdivši da u postupku nije dokazano djelo podmićivanja. Vlada smatra da je o pitanju njihove kaznene odgovornosti pravomoćno odlučeno presudama isključivo nadležnih - hrvatskih sudova. Slijedom presuda, Vlada je 2014. pokrenula postupak pred drugim međunarodnim tijelom ("UNCITRAL-ova arbitraža"), koji je 2016. završio nepovoljno za RH, a ova vlada je početkom 2022. pokrenula postupak za reviziju pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, navode. Arbitražni pravorijek ima 216 stranica te će ga Vlada s DORH-om i pravnim savjetnicima analizirati i odlučiti o daljnjim koracima, o čemu će izvijestiti javnost.
Pravo razmatranja
Iako se sve to dogodilo prije njihova mandata, u Vladi ističu da Hrvatska poštuje međunarodno pravo i odluke međunarodnih sudova i tribunala te će se tako ponijeti i ovdje, pridržavajući si pravo razmatranja mogućnosti korištenja pravnih mehanizama koji su joj na raspolaganju.
Premijer Andrej Plenković je rekao kako je Vlada poduzela sve što je bilo potrebno angažirajući stručnjake i konzultante koji su napravili vrijednosnu valuaciju MOL-ova udjela u Ini. "Signalizirali smo drugoj strani koliki bi iznos Hrvatska bila spremna dati, međutim, oni to nisu prihvatili i zahtijevali su puno, puno više. Možemo kao privatne osobe imati afektivan odnos prema nekoj umjetničkoj slici, ali kao Vlada ne možemo se ponašati na način da plaćamo afektivnu cijenu za nešto što prođe stručnu valuaciju", rekao je.
