?U Hrvatskoj gotovo 36,2% građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, a to je dvostruko više od prosjeka EU u kojem 17,5 % stanovnika živi u tim uvjetima.
Hrvatska se možda ubraja u vrh zemalja EU po udjelu stanovnika koji žive u vlastitoj nekretnini, to ne znači i da su te nekretnine zadovoljavajuće.
Slabi istandard koji će se još više pogoršavati, utječe na to da si? građani ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Profesor socijalne politike Zdenko Babić upozorio je:
"Problem prenapučenog stanovanja posebice pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i vjerojatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. No u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku, ovaj problem gura se pod tepih i stječe se dojam da se pod utjecajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga riješi, a kako ga ono rješava, najbolje znaju mladi i mlade obitelji koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom.... Osim APN-ovih subvencioniranih kredita za mlade do 45 godina, drugih mjera skoro da i nema zadnjih godina u području stambene politike. Druge zemlje tu koriste razne instrumente poticaja poput porezne olakšice i oslobođenja kod kupnje prve nekretnine, posebnog poreznog tretmana nekretnina za dugoročni najam, posebnog poreznog tretmana s višim stopama nekretnina za kratkoročni najam itd."
Podaci Eurostata pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1% stanovnika, u Letoniji 42,5%, u Bugarskoj 39,5%, u Poljskoj njih 36,9%, ta onda slijedi Hrvatska, peta s dna ljestvice. Nekretnine kupuju stranci
? "Mi dolazimo u situaciju da državljani drugih država EU investiraju u nekretnine u Hrvatskoj jer im se i zbog nižeg poreznog opterećenja nekretnina ta investicija isplati... Tako raste potražnja koja podiže cijene, a mladim hrvatskim građanima i mladim obiteljima nekretnine u vlastitoj domovini postaju sve manje dostupne i zato ne čudi podatak da mladi Hrvati najkasnije u EU, s čak 32 godine, napuštaju obiteljski dom... Ako se nastavi ovakav izostanak mjera u području stambene politike, teško se može očekivati bilo kakav napredak s obzirom na trenutačne ekonomske tendencije, rastuću inflaciju, očekivani rast kamatnih stopa i vjerojatni pad realnih dohodaka... "? zaključuje Babić.
?
