Isto tako oko 4 tisuće njegovateljica koje rade u Austriji tvrde da shodno Ugovoru o sprječavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenom 2004,godine između Hrvatske i Austrije ne podliježu plaćanju poreza. Središnji ured misli drugačije i u tom smislu dao je naputke svim hrvatskim poreznim upravama. Kako bi donekle pokušali razjasniti tko mora, a tko ne plaćati porez i u Hrvatskoj razgovarali smo s pročelnikom Porezne uprave u Slavonskom Brodu Zlatkom Valićem.

- U zadnje vrijeme vladaju nezadovoljstva i nedoumice zbog poziva poreznih uprava da ljudi koji rade van Hrvatske naprave poreznu prijavu, te bi bili i retroaktivno oporezovani do 2016.godine. Tisuće misle da i ne podliježu dvostrukom oporezivanju.

- Inozemni dohodak nije ništa novo u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Ovaj porezni sustav je kod nas uveden 1994. godine, te je i tamo stajao inozemni dohodak, ali na to se nije obraćala neka pozornost. Tek unazad par godina, tražilo se da se taj inozemni dohodak prikaže u poreznim prijavama poreznih rezidenata Republike Hrvatske. Unazad desetak godina se nešto ozbiljnije radi po pitanju inozemnog dohotka. Ono što dođe u evidencijama putem međunarodne razmjene govori da nisu svi prijavili ?inozemne dohotke. Ovdje treba uzeti u obzir, tko treba prijaviti taj porezni dohodak, odnosno tko je porezni rezident Republike Hrvatske.

?

Porezni rezident Republike Hrvatske je osoba koja ima prebivalište u toj državi. Rezident si tamo gdje ti je središte životnih interesa. Može se dogoditi da čovjek ode raditi van Hrvatske, a obitelj ostane u Hrvatskoj. On nije rezident strane države, već ove gdje mu je obitelj, jer su mu tu životni interesi.

- Što ako nema obitelj?

- Ako je samac, te ako radi više od sto osamdeset i dva dana, onda se smatra da je rezident države u kojoj radi.

- Kako dokazuje tih 182 dana?

- Inače se odjave u MUP-u, te prijave ?u drugoj državi. Ne mora se niti odjaviti. Mora se donijeti potvrda iz porezne uprave ?države u kojoj radi, ili se prijaviti da je rezident ?države u kojoj radi. Popuni se obrazac, pošalje u Hrvatsku, te više nema poreznih obaveza prema Hrvatskoj.

- Zašto pet godina retroaktivno? Velika je tema na društvenim mrežama da se jedna osoba tereti za 30 tisuća eura poreza, kako je to moguće?

- Nije retroaktivno. Zato što je sve preko pet godina otišlo u zastaru. Ne možemo nekome utvrđivati inozemni dohodak iz 2013. godine ili dalje.

- Zašto? mu nije utvrđeno 2016.?

- To je nešto drugo. Mi smo taj inozemni dohodak više odrađujemo otkad smo ušli u Europsku uniju. Nove i potpunije informacije slijevaju se u poreznu upravu. Došlo je do povezivanja baze podataka među zemljama.

- To je završeno prošle godine. Zašto se onda ne starta od prošle godine?

- Radi se o obveznicima koji nisu 2016, '17, '18.. prijavili inozemni dohodak. Ništa novo ne radimo. I prije su ljudi prijavljivali inozemne dohotke.

- Na prostoru Europske unije imamo bilateralne ugovore s određenim zemljama, vezanima za rezidentnost. Zbog čega različiti ugovori s različitim državama? Zašto nemamo isti stav za sve naše rezidente, bez obzira gdje se nalaze?

- Hrvatska ima potpisane ugovore sa šezdeset i šest zemalja. Svaki ugovor je drugačije sročen. Postoje dvije metode, metoda uračunavanja i metoda izuzimanja. S Njemačkom imamo potpisan ugovor s metodom izuzimanja. Svaki naš građanin koji ode u Njemačku, dužan je prijaviti dohodak, ali se uzima metoda izuzimanja. Mora ga prijaviti ovdje, ali neće imati razliku za upis. Za neke imamo metodu uračunavanja, naprimjer, za Austriju. Znači dužan je prijaviti to što je tamo ostvario, uračunava se porez plaćen u toj državi, te ako je platio tamo više nego što treba, neće plaćati porez ovdje. Ako je platio manje, morat će platiti ovdje te razlike. Ono što ste spomenuli da je čovjek trebao platiti trideset tisuća eura? ovisi je li ?priložio dokaz koliko je platio drugoj državi poreza.

- To je nepravedno i dovodi u neravnopravnu situaciju državljane RH.

- Tako je u svakoj državi, ne samo ovdje.

- Dosta upita smo dobili od njegovateljica koje rade u Austriji. Tamo je i gospođa Andreja koja predstavnik sindikata i govorila je o tome. One tamo skupe sto osamdeset i dva dana, no ono što je zanimljivije od toga je članak 14. ugovora s Austrijom, koji govori da se oni koju obavljaju samostalnu djelatnost oporezuju samo u Austriji. Zašto se njegovateljicama ne prizna obrt odnosno samostalna djelatnost?

- Prizna im se. Imam primjer gdje se žena odjavila iz porezne rezidentnosti Hrvatske, ali muž joj živi ovdje zajedno s djecom, te se ona ne može odjaviti. Ona je rezident RH. Ono mora prijaviti taj dohodak. Ako je tamo platila, to se uračunava ovdje, ona tu može iskoristi odbitak.

- Članak 14.Ugovora ?govori da tko obavlja samostalnu djelatnost plaća ?porez samo u Austriji. Jedino ako ima ispostavu ovdje , ali opet plaća porez samo za prihod ispostave. Dakle, vrlo decidiran članak.

- Ne može se samo jedan članak čitati.

- Ali tamo obavlja ?samostalnu djelatnost, postoji Ugovor. Članak 14. govori tako. Stječe se dojam da vlada neusuglašenost među poreznim upravama Republike Hrvatske. Jedna tumači jedno, druga drugo.

- Svi smo dobili upute od Središnjeg ureda gdje kažu da njegovateljice moraju podnijeti poreznu prijavu u RH.

- Prijave djelatnost, podnesu poreznu prijavu, svejedno, kako je možete oporezovati ako ugovor kaže da ne možete? Neke su se žalile, te su im žalbe uvažene.

- Događa se da sud kaže drugačije.

- Što bi one trebale, odmah ići na sud?

- Podnijeti poreznu prijavu u RH ako imaju samostalnu djelatnost.

- Što je onda s tim člankom 14.? Zašto on postoji?

- Taj dio ne mogu komentirati, jer imamo stav po kojem moramo raditi.

- Onda kršite međunarodni ugovor.

- Oni imaju pravo na pravne lijekove.

- Spominjete svog kolegu čija supruga radi u Austriji, ali je naš rezident jer joj je središte životnog interesa zbog obitelji ovdje. Ja imam poznanicu koja nije udata, ima samostalnu djelatnost i radi u Austriji, kako nju tretirate?

- Ako nije udana, te ako se odjavila iz Hrvatske nije naš rezident.

- Nije se odjavila. Zašto bi se odjavila?

- Zašto ne bi? Neka se odjavi iz porezne rezidentnosti Hrvatske. Treba nam donijeti potvrdu da je rezident u Austriji i od kojega datuma.. Kako mi izdajemo potvrde o rezidentnosti, tako i druge države izdaju potvrde o kada se određena osoba tamo prijavila. Tada više nema nikakvih obveza u RH.

- Pozivam se na sindikat Vidaflex koji tvrdi da je bilo pokušaja da porezna uprava pokušala naplatiti i dječji dohodak.

- Ne, ne. Dječji doplatak i bilo koja druga neoporeziva primanja treba prijaviti u RH, ali neće biti oporezivana. Gledajte, ljudi su svakakvi. Da mi nemamo informacije o njihovim primanjima, neki bi se prijavili, primjerice, u centar za socijalnu pomoć.

- To razumijem, ali to nema veze sa zadnjom temom i člankom 14. gdje, napominjem i ponavljam, da sve jasno piše. Vi kažete drugačije, dakle vaša središnjica krši međunarodni ugovor koji ima veću vrijednost od domaćeg zakonodavstva. Dakle, jedino što preostaje, je sudski spor. Zašto?

- Ne mogu to komentirati. Moramo po njemu postupiti. Točno, ugovori su po snazi iznad zakona.

- Ako donesu potvrdu o 182 dana, ?je li je dovoljno?

- Nije.

- Oni plaćaju mirovinsko i zdravstveno tamo.

- Kada radite kod nekog poslodavca, on je dužan plaćati mirovinsko i zdravstveno. Ali uzima se u obzir rezidentnost.

- Kakve su reakcije ljudi?

- Zovu i ne mogu reći da su posebno „nabrijani.”. Puno njih traži ispis i traže? informacije koje im potvrde trebaju.

- Koje su sankcije ako se ne izvrši prijava?

- Država je omogućila dobrovoljnu prijavu. Nema roka, ali dok ne dobijete poziv, do tada je dobrovoljna. Ako se ne prijavi, mi ćemo temeljem podataka kojim raspolažemo napraviti obračun.

- Recimo? da netko prijavi, utvrdi se da od 2016.godine dužan 200.000 kn, taj novac čovjek nema. Razmišlja li se da se tim ljudima omogući obročna otplata?

- Svi dugovi se mogu platiti u roku dvije godine, dvadeset i četiri rate. U glavnom se udovoljava takvim zahtjevima. Ako je dug veći od 50.000 kuna, mora se dati neko osiguranje, kao što je nekretnina ili auto. Ako je dug ispod 50.000 kn, onda možete samo potpisati i ovjeriti. Također, drugi uvjet je ako nemate neku blokadu

- Što bi za kraj poručili rezidentima ili budućim ne rezidentima?

- Daje se mogućnost svima da se obavi dobrovoljna prijava. Ako se ne misle vraćati, neka se ispišu iz porezne rezidentnosti, donesu potvrdu, te ćemo ih ispisati s datumom otkad su tamo prijavljeni.? Za one koje su rezidenti, neka donesu dobrovoljnu prijavu bez sankcija, ali treba to što prije napraviti, jer od nekog datuma, idemo