Danas je hrvatski Sabor donio i izmjenio nekoliko zakona, a onaj kontroverzni, koji se tiče stranih radnika je izmijenjen. Naime, poslodavci moraju dokazati da im je smještaj primjeren, dozvole za rad i boravak se produžuju, a uvela se i posebna kategorija za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz zemalja trećeg svijeta: oni se više neće tretirati kao stranci i imat će ista prava kao i hrvatski državljanin koji nikad nije napustio državu.
Izmijenjen je Zakon o strancima koji dijeli hrvatske građane. Naime, poslodavci se od sada moraju pridržavati strožih pravila, a uslađivanjem Direktive o Plavoj Karti EU, želi se privući visokokvalificirana radna snaga. Naravno, osim Plave karte, poslodavci se moraju pridržavati strožih pravila koja se odnose na smještaj, dobivanje radne dozvole i ostalih tehničkih stvari.
Osim boljeg smještaja, radne dozvole za rad i boravak će biti na duži period, i to do tri godine. Za jednostavna deficitarna zanimanja, poput pomoćnog kuhara, konobara ili sobarice, neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo ni kvalifikaciju. Također, zakon propisuje da strani radnici ne smiju imati manju plaću od one koju primaju radnici u Hrvatskoj na sličnim radnim mjestima.
Uvodi se i posebna kvota za hrvatske iseljenike. Primjerice, hrvatski iseljenici i njihovi potomci više se neće tretirati kao stranci, i odmah nakon odobrene dozvole za boravak, ovi pojedinci imaju potpuno ista prava kao hrvatski državljanin koji nikada nije napustio Hrvatsku. Poticaji za zapošlavanje, samozapošljavanje, obrazovanje... Ovo je samo nekoliko točaka koji izjednačavaju iseljenike i njihove potomke s ostalim hrvatskim stanovništvom. Naravno, mogu odmah tražiti zahtjev za hrvatsko državljanstvo, što još više učvršćuje njihov status u Hrvatskoj.
Na kraju, treba spomenuti da je 2024. godine zatraženo 286 tisuća zahtjeva za boravak i rad u Hrvatskoj, a izdano je 206.529 dozvola, što je čak 210 posto više od 2023. godine. Da li je ovo pokušaj zamjene stanovništva, još jedan izgovor privatnika da ne dižu plaće (hrvatskih) radnika i izazivanje iseljavanja dosadašnjih hrvatskih državljana u druge zemlje Pitaju se zastupnici DOMiNO-a, ali i Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a, koja je istaknula da Hrvatska nije kvalificirana primati ovoliko stranih radnika, i da jasne strategije još uvijek nema.
Sigurno je da će Hrvati u Hrvatskoj prosvjedovati na ovaj zakon, koji se svakodnevno bore s kompliciranom birokracijom, nejasnim zakonima, pravima i na kraju, i loših uvjeta za rad. Još uvijek se ne radi dovoljno na važnim problemima u Hrvatskoj, a striktno fokusiranje na iseljenike i strane radnike samo još više čini ovu Vladu mrsku. Što je s nama koji smo ostali
