Najnoviji podaci MUP-a potvrđuju trend koji se nazirao već mjesecima: dinamika izdavanja dozvola za strane radnike naglo usporava. U prvih deset mjeseci ove godine izdano je nešto više od 149 tisuća dozvola, što je čak 27,7 tisuća manje nego u istom razdoblju 2023. godine. Ako se trend nastavi, nakon prošlogodišnjih više od 206 tisuća, broj bi ove godine mogao pasti ispod 180 tisuća.

Striktniji uvjeti i manji udio novih zapošljavanja

Poseban pad bilježi kategorija novih zapošljavanja radnika iz trećih zemalja. Ove je godine pozitivno riješeno 73 tisuće zahtjeva, gotovo 40 tisuća manje nego lani, čime je njihov udio pao ispod 50 posto. Paralelno raste broj produljenja dozvola (oko 9400 više nego 2023.) te sezonskih radnih dozvola (oko 2450 više).

Podaci za listopad taj trend dodatno naglašavaju: od gotovo 13 tisuća izdanih dozvola, samo 4400 odnosilo se na nova zapošljavanja, dok su se 8170 dozvola ticale produljenja.

Sektor turizma preuzeo primat

Građevina i dalje prednjači u broju dozvola, no kumulativno gledano, ove je godine turističko-ugostiteljski sektor prestigao građevinare. U građevini je pritom zabilježen i najveći pad – gotovo 30 posto manje dozvola u odnosu na lani (44,9 tisuća naspram 63,3 tisuće).

Utjecaj zakonskih izmjena

Usporavanje se djelomično pripisuje i strožim pravilima koja su na snazi od ožujka, a koja su postrožila procese za agencije i poslodavce. Unatoč općoj ocjeni da je riječ o pozitivnom iskoraku, u pojedinim sektorima – osobito prijevozu – upozoravaju na dugotrajne procedure.

Više domaćih radnika i umirovljenika

Rast plaća u pojedinim sektorima potiče veći interes domaćih radnika, dok se sve više umirovljenika odlučuje na rad uz mirovinu, posebno na pola radnog vremena. Istovremeno, jenjavaju potrebe za radnicima u konstrukcijskoj obnovi, što dodatno umanjuje potražnju za uvozom nekvalificirane radne snage.

Tko dolazi, a tko odlazi?

Najviše stranih radnika i dalje dolazi iz BiH, no za njih je broj dozvola pao za 16 posto (na 28,2 tisuće). Broj izdanih dozvola za Nepalce pao je tek 5 posto (na 27,4 tisuće), čime se gotovo izjednačio s radnicima iz BiH.

Najveći pad bilježi Bangladeš – s 11,2 tisuće dozvola prošle godine na manje od 2,9 tisuća ove godine.

S druge strane, jedino povećanje bilježi se kod Filipinaca, čijih je dozvola 21 posto više (14,5 tisuća), ponajviše u sektoru trgovine.

Manje pozitivnih mišljenja HZZ-a

HZZ je ove godine pozitivno ocijenio 71 posto zahtjeva, znatno manje od lanjskih 87 posto. Najbolje plaćeni među traženim zanimanjima ostaju kuhari, s prosječnom bruto plaćom od 1252 eura, dvjestotinjak eura više nego lani.