Jedan od najpoznatijih povjesničara današnjice, Niall Ferguson, javno je podijelio vijest o svojoj duhovnoj preobrazbi.
U razgovoru za australski list Australian, Ferguson je otkrio da su on i njegova obitelj nedavno prigrlili kršćanstvo te su zajedno kršteni u rujnu. Na društvenim mrežama podijelio je detalje svog "dugog procesa obraćenja", kako ga sam naziva.
Put od ateizma do vjere
Ferguson, poznat po knjigama poput Uspon novca i Civilizacija: Zapad i ostali, opisao je svoje putovanje od ateizma prema vjeri u dvije faze. Prva faza bila je profesionalna, kao rezultat proučavanja povijesti, dok je druga bila osobnija, povezana s iskustvima njegove obitelji.
"Kao povjesničar, shvatio sam da nijedno društvo nije uspješno funkcioniralo bez religije. Svi pokušaji organizacije na temelju ateizma završili su katastrofalno", objasnio je.
No, osobna spoznaja stigla je kasnije: "Shvatio sam da nijedan pojedinac ne može biti u potpunosti formiran ili etički siguran bez vjere. Taj uvid došao je iz našeg obiteljskog iskustva."
Od skepticizma do učenja o vjeri
Iako je u prošlosti krstio svoju stariju djecu iz uvjerenja da je religija korisna za društvo, Ferguson sam nije vjerovao. "Bio sam konzervativac koji je smatrao da bi bilo apsurdno ne ići u lokalnu crkvu, ali to je bio više tradicionalni impuls nego izraz vjere," priznao je.
Danas je, kaže, situacija potpuno drugačija. "Sada idem u crkvu u duhu vjere. Svaki tjedan učim o kršćanstvu i trudim se bolje ga razumjeti."
Za Bibliju, Ferguson kaže da je "izvanredan dokument koji opisuje život jedinstvenog pojedinca čija je moć preobrazbe svijeta bez premca".
Odnos prema uskrsnuću i prirodi vjere
Kada je riječ o vjerovanju u Kristovo uskrsnuće, Ferguson priznaje da nije siguran: "Ne mislim da se to može sa sigurnošću znati. Ali mislim da je bolje živjeti kao da su te tvrdnje istinite. Teško je prihvatiti učenja ako vjerujete da su laž."
Za Fergusona je vjera nešto što nadilazi razum: "Priroda vjere je prihvaćanje da su naizgled nevjerojatne tvrdnje istinite."
Gubitak vjerskog obreda i posljedice za društvo
Govoreći o stanju zapadnog društva, Ferguson je izrazio zabrinutost zbog odustajanja od vjerskih obreda. Smatra da su prazne crkve i ljudi koji ne mole prije obroka znak gubitka moćnih i ljekovitih mehanizama podrške.
"Zapadno društvo provodi eksperiment bez Boga i bez obreda, i ne ide nam dobro. Epidemija mentalnog zdravlja nije posljedica društvenih mreža, već odbacivanja tih prekrasnih tradicija koje su se razvijale stoljećima kako bi nam pomogle," zaključio je Ferguson.
Unatoč problemima, Ferguson smatra da kršćanstvo i dalje oblikuje zapadnu kulturu, često na neprimjetan način: "Ljudi ne prepoznaju kršćanske korijene mnogih stvari u koje vjeruju, poput ekoloških pokreta ili kulturnih trendova."
Novo poglavlje života
Za Fergusona, svakotjedni odlazak u crkvu postao je i obrazovno i duhovno iskustvo: "Svaka pjesma na misi nudi novi uvid u odnos između nas i Boga."
Njegova priča podsjeća na važnost duhovnosti u vremenu kada društva sve više gube dodir s vjerskim tradicijama. Za Fergusona, vjera nije samo osobni izbor, već i ključ za razumijevanje i rješavanje problema modernog svijeta.