Papa iz Buenos Airesa

Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. godine, potječe iz obitelji talijanskih imigranata u Argentini. Odmalena je bio blizak običnim ljudima, što će kasnije postati zaštitni znak njegova pontifikata. Zaređen je za svećenika 1969., a četiri godine poslije položio je doživotne zavjete u isusovačkom redu, poznatom po skromnosti, obrazovanju i posvećenosti najsiromašnijima.

Put prema Vatikanu

Godine 1998. imenovan je nadbiskupom Buenos Airesa, gdje je vodio pastoral jednostavnošću i blizinom narodu. Umjesto luksuza, birao je javni prijevoz, umjesto službenih rezidencija – skroman stan. Nakon ostavke pape Benedikta XVI., kardinal Bergoglio izabran je 2013. za 266. poglavara Katoličke crkve, postavši prvi papa iz Latinske Amerike, prvi isusovac i prvi koji je uzeo ime Franjo, nadahnut svetim Franjom Asiškim – simbolom siromaštva i mira.

Poruke koje odzvanjaju

Njegove riječi često su bile izravne i snažne, prožete empatijom, ali i odlučnošću. Kritizirao je raskoš u Crkvi – "Boli me vidjeti svećenika s najnovijim modelom automobila" – ali i progovarao o gorućim društvenim pitanjima:
"Pobačaj je ubojstvo", rekao je bez zadrške, ali je istovremeno pozivao na milosrđe, razumijevanje i praštanje. Nije šutio ni o bolnim temama poput seksualnih zlostavljanja u Crkvi, izražavajući "sram i bol" zbog nanesene štete. U jednom od najcitiranijih istupa poručio je: “Ako je osoba gay i traži Boga, tko sam ja da mu sudim”

Crkva bliska svijetu

Papa Franjo promijenio je ton Katoličke crkve. Od prvih dana pokazao je kako želi Crkvu koja izlazi među ljude, koja ne propovijeda s visoka, već sluša, prašta i sudjeluje u svakodnevici vjernika. Snažno se zauzimao za siromašne, migrante, klimatsku pravdu i društvenu jednakost. Otvorio je dijalog s drugim vjerama i pozivao na suradnju, ne razdvajanje.

Pontifikat suosjećanja
Iako često narušenog zdravlja i vidno umoran, papa Franjo ne posustaje. Njegov pontifikat obilježila je ljudskost, jednostavnost i ustrajnost u služenju. Bio je i ostao papa koji ruši barijere, odbacuje formalizam i poziva na Crkvu koja ne osuđuje, već traži dijalog i razumijevanje.

Ostavština koja traje
Nasljeđe pape Franje oblikuje suvremeni duh Crkve. Promijenio je način na koji vjernici, ali i nevjernici, doživljavaju Papu – ne kao nedodirljivog vladara, već kao čovjeka među ljudima. Njegova vizija Katoličke crkve nije institucionalna, nego duboko evanđeoska – Crkva koja pripada svima, a posebno onima na rubu.

Papa Franjo ostat će zapamćen kao poglavar koji je Crkvu vratio njezinu izvorištu – jednostavnosti, poniznosti i služenju čovjeku.