-Kako biste ocijenili ovu godinu?

-Ne znam kako ocijeniti godinu. Svega se dogodi u jednoj godini, pozitivnih i negativnih stvari. Godina je po sebi bila zahtjevna. Trebalo se paziti kako se radi, jesu li se COVID ?mjere opet promijenile, tako da nas je to najviše brinulo. Kao svećenik uvijek želiš najbolje svojim vjernicima, svojim župljanima, onda moraš paziti i na ono što je neophodno.

-Vi ste odgovorna osoba u Crkvi. Jesu li se vjernici pridržavali mjera koje nalaže Stožer kada su dolazili na misno slavlje?

-Jesu. Nije bilo problema jer su ljudi čak i preplašeni. Primijeti se da je smanjen broj dolazaka na svetu misu i ispovijedi. Sada kada pred Božić idemo po župama, primijeti se razlika od onog vremena prije COVID-a i sada. Nije preveliko smanjenje, ali je primjetno.

-Društvo je jako podijeljeno kada se govori o cjepivu, COVID potvrdama i sličnom. Iz Crkve su čak dolazili kontradiktorni stavovi, od Pape koji poziva na cijepljenje do drugih koji su protumačili stav biskupske konferencije u vezi s cijepljenjem kao vjetar u leđa drugoj grupaciji?

-Nažalost, nemamo jasan stav niti Vlade, ni Stožera, ali ni liječnika. S jedne strane svi reklamiraju cijepljenje, a onda se ispostavi da si i dalje u opasnosti da ćeš se moći zaraziti i moraš se držati istih mjera kao i necijepljeni. Obole i cijepljeni, mogu prenositi virus, tako da je najbolje to prepustiti? vlastitom izboru pojedinaca. Šteta je što Vlada i dalje inzistira na cjepivu, a u njemu nema zagarantirane sigurnosti. Nema garancije. Kada kažu da je šezdeset posto necijepljenih na respiratoru, znači da je ostatak, odnosno četrdeset posto cijepljenih isto.

-Jeste li se Vi cijepili?

-Ne jer sam ja prebolio koronu. Potvrda traje šest mjeseci.

?

vlč.Mario Cimabal

-Te potvrde ometaju aktivnosti kod Vas?

-Ne previše, ali nažalost, ako nemate potvrdu, ne možete ući u većinu državnih institucija, pa čak vidim da brojne firme na svojoj razini odlučuju o potvrdi. Netko mi je iznio situaciju u Novoj Gradiški gdje FINA dijeli prostor s nekom bankom te zaštitar na ulazu pita idete li u FINU ili banku. Ako idete u FINU, morate pokazati COVID potvrdu, a ako idete u banku, onda ne morate imati potvrdu. Isti prostor, pa to je smiješno.

?-Kakvo je stanje u župi Davor što se tiče umrlih i novorođenih ove godine?

-Imali smo prividni plus, više je bilo krštenih, ali to su bili i oni koji se nisu krstili prošle godine. Bila je pozitivna situacija do prije mjesec dana, onda su se nažalost zaredali brojevi preminulih. Oni koji su planirali krštenje do sada krstili su svoju djecu, jer nije običaj u vrijeme došašća i korizme u župi Davor krstiti, tako da nam se sada polako javlja minus.

-Kako funkcioniraju zajednice unutar Crkve?

-U ovoj godini nisu bile ometane aktivnosti ni molitvenoj zajednici, ni ispovijedima, niti što se tiče svetih misa. Prošle godine u korizmi došla je zabrana održavanja misa, ispovijedi, gotovo svih aktivnosti. Ove smo godine mnogo slobodnije djelovali, ali s oprezom.

-Dolazi polnoćka.

-Nikad ne bih radio razliku između okupljanja vani i unutra. Kada pogledate Advent u Zagrebu, reklamira se posvuda, sve se može. A koliko ljudi prođe? Pretpostavljam da sam osobno pokupio koronu u javnom prijevozu jer tamo nema ograničenja. To su sve skučeni prostori. U crkvi je ipak prostranije, iako isto nema ograničenog broja dozvoljenih ulazaka. Za polnoćku će zvučnici biti postavljeni vani kao i uvijek, tako da će se moći čuti i vani. Malo je smiješno kada vidite ljude kako sjede ispred kafića i tako slušaju misu.

- Priprema se sinoda cijele Crkve?

- To je sinoda cijele Crkve u Rimu, 2023. godine. Papa Franjo oglasio je pripreme za sinodu i te se pripreme odvijaju po svim biskupijama i župama. Papa želi saznati vjerničku situaciju u cijelome svijetu. Ide do župne razine. Sinoda je skup svih biskupa svijeta u Rimu, kao što je bio Drugi vatikanski koncil. Sada će se nešto slično dogoditi u 2023. godini. Ovo u što smo ušli ove godine pripremne su faze u kojima Papa želi čuti bilo naroda, svećenika, laika o stvarnom stanju u Crkvi u nižim razinama, odnosno, na terenu.

-Jeste li dobili pitanja?

- Svaka biskupija ima povjerenstvo za pripremanje sinode, ono je zaduženo za izradu različitih formulara i upitnika koji će se proslijediti na župne razine. U samom Župnom pastoralnom vijeću imamo tri odbora: Odbor za karitativnu djelatnost, Odbor za naviještanje Božje riječi i Odbor za molitveni život. Dobit ćemo upitnike za sva tri odbora. Osim toga, treba uključiti upitnike za mlade, djecu, osobe koje su zadužene za pastoral u župi što se tiče odgoja djece, te ono što je jako važno, za obitelji. Obiteljima ćemo proslijediti upitnike da progovore o svojoj situaciji. S obzirom na to da je danas modernije vrijeme, imat ćemo upitnike koji se mogu ispuniti online. Mi svećenici već smo ispunjavali upitnike, ali to se tiče samo nas. Vjeroučitelji su isto već dobili upitnike. Ostale ćemo formulare imati u korizmi sljedeće godine i njih ćemo uputiti pojedinim odborima Pastoralnog vijeća i našim župljanima. Nakon korizme mi ih predajemo na dekanatskoj razini gdje se naprave sažeci, onda se ti sažeci šalju u biskupiju. Taj odbor opet napravi sažetke koje šalje u biskupsku konferenciju, i tako opet. Onda će biti rasprava na kontinentalnoj razini, svi biskupi Europe? imat će svoju raspravu. Onda svi ti dokumenti idu nazad u Vatikan i? to je zapravo priprema sinode na kojoj će se raspravljati o tome.

-Što zapravo želi papa Franjo od toga?

-To je nešto slično koncilu. Došlo je do mnogih promjena u Crkvi i u vjernika. Potrebna je sinoda.

-Boji li se Papa njemačkog scenarija? Tamo je Crkva u velikoj krizi. Može li ta kriza utjecati na druge?

-Nažalost, njemačka je Crkva u velikoj krizi, ali Njemačka nije ostatak svijeta. Ona je pojedinačna. Nažalost, ta kriza je kriza vjere. Kriza sakramenata. Nemate ni normalne mise ni ispovijedi. Došlo je do toga zbog nedostatka svećenika. Pristajali su na kompromise. Nemaš dovoljno svećenika, a s druge strane imaš tu protestantsku notu koja niječe ispovijed kao nešto zastarjelo. Onda se pristalo na opciju da svaki vjernik dođe u crkvu i pokaje se pred Bogom i to je to. To nije novo, to je desetljećima tamo prisutno. Vidi se odlazak iz Rimokatoličke Crkve tamo, ali tko bi ostao kada mu ukineš misu, ispovijed i sakrament.

-Može li se to nama dogoditi?

-Trenutno ne jer još uvijek imamo dovoljno svećenika. Tamo se dogodilo da imaš jednog svećenika za pet ? šest župa.

-Je li celibat jedan od razloga? pomanjkanja svećenika ako svećenik može ispovijedati vjeru i u drugoj religioznoj opciji, ali može imati obiteljski život?

-Mislim da to nije nikakav razlog. Onaj tko osjeti poziv, što se tiče Rimokatoličke Crkve, ne razmišlja na taj način.
-Kako je nestao u Njemačkoj interes za svećenike?
-Mnogi Nijemci su na papiru katolici.

-A mi?

-Nažalost i kod nas ih ima. Samo što kod njih nemate dvadeset posto vjernika koji prakticiraju vjeru. Tamo imate stare Nijemce koji prakticiraju vjeru, a njihovi sinovi ne. Njima je vjera ostala samo na papiru kao neka birokratska stvar te zato izlaze van.

-Čovjek ima potreba za duhovnošću. Gdje ju onda traže? nakon odlaska?

-Čovjek ima potrebu za duhovnom hranom, ali ovaj mu svijet to ne progovara. Ovaj svijet progovara o materijalnim stvarima i u njemu traži ispunjenje tih duhovnih potreba, a to je nemoguće. Zato se čovjek sve više zatvara u sebe. Cijela Europa na taj način progovara. Europa pokušava prekrižiti i naziv Božića.

-Nisu li tu krive i političke snage?

-Morali bi negdje povući crtu, ali tko se to od naših političara usudi? Premalo je onih koji to rade.

-Dolazi Božić, koja je Vaša božićna poruka župljanima?

-Zaboravili smo spomenuti onaj dio naših vjernika koji su kod kuće. Nekako ih je COVID naučio da je misa na televiziji jednako vrijedna. Obilazim bake i one kažu da gledaju misu, ali nije to to. Nije isto gledati misu i biti na misu. Nije ista duhovna pričest koju preko TV-a pokušava baka ostvariti i ona pričest gdje blaguješ Isusovo tijelo. Nažalost, dosta je ljudi u godinu i pol zbog COVIDA naučilo ostati kod kuće. Tu ćemo još neko vrijeme vidjeti posljedice i nakon situacije s virusom. Mislim da ćemo imati problem objasniti ljudima razliku. To je ono što pati nas kao svećenike i vjernike koji vide razliku. Ovim putem želim iskoristiti priliku i zaželjeti sretan i blagoslovljen Božić i mnogo Božjeg blagoslova u cijeloj sljedećoj godini s nadom da će pandemija i ograničenja ?prestati kako bismo ponovno mogli slobodno i normalno sudjelovati na svetim misama i bilo gdje drugdje.