Tradicija

Marijanska svetišta Slavonije: Stoljetne priče vjere i hodočašća

Marijanska svetišta Slavonije: Stoljetne priče vjere i hodočašća

Od Dragotina i Garčina do Ilače i Aljmaša, slavonske priče koje povezuju povijest, vjeru i zajedništvo.

Sutra, točnije 15. kolovoza, svi katolici slave blagdan Velike Gospe, dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije. Tisuće vjernika diljem Hrvatske i ostatka svijeta doći će u marijanska svetišta kojih ima mnogo u našoj zemlji, a neka od najstarijih i najznačajnijih upravo potječu iz Slavonije. Malo smo se potrudili i izlistali samo neka od svetišta koja će vjernici posjetiti, jer je Slavonija puna ovakvih duhovnih mjesta gdje osoba može pronaći svoj unutarnji mir. Evo nekoliko naših prijedloga gdje možete proslaviti Uznesenje Blažene Djevice Marije.

Dragotin – najstarija Marijina crkva u istočnoj Hrvatskoj

Najstarija crkva posvećena Mariji u istočnoj Hrvatskoj nalazi se u Dragotinu, jugozapadno od Đakova, a prvi put se spominje 1332. godine. Legenda kaže da su mještani planirali gradnju u dolini, no materijal bi preko noći nestao i pojavio se na obližnjoj uzvisini, što su shvatili kao znak da Gospa želi crkvu upravo tamo. Crkva je stoljećima bila središte vjerskog života, pretrpjela je osmanska razaranja, a obnovljena je u baroknom stilu oko 1750. godine. Danas čuva vrijednu sliku Gospe Žalosne, a vjernici ondje hodočaste 15. kolovoza, 8. i 15. rujna, 7. listopada te svakog 15. dana u mjesecu.

Grabovac – ukazanje na grabovom stablu

Više od 240 godina stara je priča o Gospi Grabovačkoj iz Garčina. Prema svjedočanstvima, Gospa se ukazala na grabovom stablu u zaseoku Surevice. Od tada, svake Velike Gospe, tisuće vjernika dolazi moliti za zdravlje i pomoć. Na mjestu ukazanja podignuta je kapelica, a u blizini se nalazi i kapelica sv. Petra, stara više od 200 godina, koja je postala važno mjesto tihe molitve i duhovnog mira.

Ilača – čudesni izvor "Gospine vodice"

U Ilači, 1865. godine, mještani su otkrili izvor koji, prema predaji, pripada Gospi. Iako su crkvene vlasti u početku zabranjivale pobožnosti kod izvora, hodočasnici su i dalje pristizali, svjedočeći o ozdravljenjima nakon umivanja vodom. Izvor, prozvan "Gospina vodica", do danas nije presušio. Svetište Gospe Ilačke jedno je od najstarijih i najposjećenijih u Slavoniji i Srijemu, a središnji dan hodočašća je 15. kolovoza.

Aljmaš – Gospa od Utočišta i povratak nakon razaranja

Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu jedno je od najznačajnijih marijanskih svetišta u cijeloj Slavoniji. Povijest mu počinje 1704., kada je Gospin kip, spašen iz baranjskog Luga, donesen u Aljmaš. Tijekom Domovinskog rata crkva je srušena, a stanovništvo protjerano. Čudesno spašeni kip pronađen je 1992. u ruševinama i prenesen u Osijek. Povratkom stanovnika 1998. započela je gradnja nove crkve, završene 2007. godine, a kip je 2003. okrunio papa Ivan Pavao II.

Šumanovci – šuma kao utočište

U šumi između Gunje i Drenovaca smjestilo se svetište Gospe Šumanovačke. Pobožnost datira još iz 14. stoljeća, a prema predaji, kip Gospe pronašli su pastiri. Mjesto je tijekom stoljeća više puta stradavalo, no uvijek bi ga vjernici obnavljali. Danas okuplja hodočasnike 5. kolovoza, na blagdan Snježne Gospe, te na Veliku Gospu.

Pleternica – hrvatsko svetište Gospe od Suza

Pobožnost Gospi od Suza u Pleternici utemeljio je 1955. župnik Ljudevit Petrak, nadahnut čudom u Siracusi 1953., kada je Marijin reljef plakao ljudskim suzama. Na ruševinama crkve sv. Nikole uveo je devetnicu, a hodočasnici su svake godine dolazili u sve većem broju. Godine 1958. Pleternica je dobila blagoslovljenu sliku i relikviju iz Siracuse, a 2005., povodom 50. obljetnice, više od 40 tisuća vjernika slavilo je s novim likom Gospe u koji je ugrađen komadić platna natopljenog suzama. Danas je svetište jedno od najposjećenijih u Hrvatskoj, mjesto molitve, obraćenja i utjehe.

Sva ova svetišta, unatoč stoljećima promjena, ratovima i zabranama, ostala su žarišta vjere i zajedništva. Njihove priče nisu samo dio crkvene povijesti, nego i žive kronike naroda koji se, kroz molitvu i hodočašće, ponovno povezuje s vlastitim korijenima. Neka Vas sutra Gospa blagoslovi, čuva i naravno vodi.