Domaće tržište rada nastavilo je tijekom 2025. bilježiti pozitivna kretanja, a dalmatinski gradovi posebno se ističu među sredinama u kojima je evidentirano povećanje broja zaposlenih.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 128 hrvatskih gradova tijekom 2025. bile su zaposlene ukupno 1.104.722 osobe. Godinu ranije evidentirano ih je 1.090.647, što predstavlja povećanje od 14.075 zaposlenih, odnosno 1,29 posto.

Rast je zabilježilo 96 hrvatskih gradova.

Skradin ostvario najveći rast u Hrvatskoj

Najveći postotni rast broja zaposlenih u cijeloj Hrvatskoj ostvario je Skradin. Broj zaposlenih stanovnika toga grada porastao je s 341 na 871, što predstavlja povećanje od čak 155,43 posto.

Odmah iza Skradina nalazi se Pleternica s rastom od 152,55 posto, a među deset vodećih gradova u Hrvatskoj još su tri dalmatinska grada.

Sinj je ostvario rast od 115,13 posto, Trilj 102,25 posto, a Kaštela 101,41 posto. To znači da je u sva tri grada broj evidentiranih zaposlenih više nego udvostručen u odnosu na godinu ranije.

Među deset gradova s najvećim postotnim povećanjem nalaze se još Novi Marof, Otok, Novi Vinodolski, Valpovo i Zlatar.

Kaštela među vodećima i prema broju novih zaposlenih

Dalmatinski gradovi istaknuli su se i kada se promatra apsolutno povećanje broja zaposlenih.

Kaštela su s povećanjem od 7.106 zaposlenih zauzela treće mjesto u Hrvatskoj, odmah iza Velike Gorice, koja je imala 7.589 zaposlenih više, i Samobora s povećanjem od 7.109.

Sinj je ostvario povećanje od 4.329 zaposlenih i zauzeo peto mjesto, dok je Solin s 3.007 zaposlenih više završio na osmom mjestu u Hrvatskoj.

Među deset gradova s najvećim apsolutnim povećanjem broja zaposlenih tako su se našla čak tri grada iz Splitsko-dalmatinske županije – Kaštela, Sinj i Solin.

Promjena metodologije donijela velike razlike

Veliki skokovi ne znače nužno da je u tim gradovima tijekom samo jedne godine otvoreno toliko novih radnih mjesta.

Državni zavod za statistiku prvi je put podatke o zaposlenosti analizirao prema mjestu stanovanja zaposlenih osoba, a ne prema mjestu njihova rada. Promjena metodologije dovela je do znatnog povećanja broja zaposlenih u manjim gradovima smještenima u blizini većih gospodarskih središta.

Zbog toga podatke treba promatrati kao broj zaposlenih stanovnika pojedinog grada, bez obzira na to rade li oni u mjestu stanovanja ili svakodnevno putuju na posao u Split, Šibenik, Zadar ili neko drugo središte.

Hrvatska ima 19 tisuća zaposlenih više

Na razini Hrvatske tijekom 2025. bilo je zaposleno ukupno 1,7 milijuna osoba, odnosno 19 tisuća više nego godinu ranije. Broj nezaposlenih smanjen je na 87 tisuća.

Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine porasla je na 68,8 posto, dok je stopa anketne nezaposlenosti pala na 4,9 posto.

Najviše zaposlenih i dalje radi u prerađivačkoj industriji te trgovini na veliko i malo. U usporedbi s 2022. najveći rast zabilježen je u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je broj zaposlenih povećan sa 120 na 142 tisuće.

Bez stranih radnika teško bi se popunila radna mjesta

Pozitivni pokazatelji nisu uklonili jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta rada – nedostatak radnika, koji je osobito izražen u dalmatinskom turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Tijekom 2025. stranim državljanima izdane su 170.723 dozvole za boravak i rad. Najviše ih je izdano upravo za turizam i ugostiteljstvo, njih 52.858, te za građevinarstvo, 52.776.

Za novo zapošljavanje izdano je 80.365 dozvola, za produljenje postojećih dozvola 70.275, a za sezonske radnike 20.083 dozvole.

Najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Indije i Filipina.