Nakon slučaja sestre Miljenke Grgić, o zbivanjima na Katoličkom bogoslovnom fakultetu ponovno je progovorio umirovljeni profesor don Ivan Tadić. Tvrdi da je kažnjen i javno obilježen bez mogućnosti obrane, da mu je kolegica prijetila te da je za današnjeg dekana ciljano otvoreno radno mjesto. PODSJEĆAMO, CRONA.hr i Slavonija.IN o njegovim su tvrdnjama i dokumentaciji pisali još prošle godine
Nakon što je časna sestra doc. dr. sc. Miljenka Grgić javno progovorila o navodnim nepravilnostima na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, ostala je bez mjesta na Fakultetu i dopuštenja za predavanje. Sada traži novi posao, ali poručuje da ne odustaje od svojega poslanja.
Njezin slučaj, čini se, nije usamljen.
Slobodna Dalmacija danas je objavila opširan razgovor s prof. dr. sc. don Ivanom Tadićem, umirovljenim profesorom splitskog KBF-a, koji tvrdi da je zbog upozoravanja na moguće nezakonitosti, nepravilnosti, plagijate, diskriminaciju i potencijalnu korupciju i sam doživio ozbiljne posljedice.
prof. dr. sc. don Ivan Tadić
Tadić je iznio i nove tvrdnje o kazni koja mu je izrečena unutar Crkve, navodnim prijetnjama jedne kolegice, postupanju splitsko-makarskih nadbiskupa te odluci Dikasterija za kler kojom je, prema njegovim riječima, utvrđeno da protiv njega nije proveden nikakav crkveni kazneni postupak.
Istodobno je ponovno otvorio pitanje zapošljavanja današnjeg dekana KBF-a Ivana Bodrožića i dokumentacije koja je, nakon što je dostavljena nadležnim institucijama, nestala iz službenog spisa.
Tvrdi da mu je kolegica prijetila
Tadić navodi da je bio prisiljen pokrenuti sudske postupke radi zaštite svojih temeljnih prava, ali i zbog prijetnje koju mu je, prema njegovim tvrdnjama, uputila kolegica s Fakulteta.
Prema njegovu iskazu, kolegica je pred svjedokom navodno rekla da bi, ako mu se nešto fizički dogodi, ona to „naručila, odnosno napravila“.
Budući da su sudski postupci još u tijeku, Tadić nije želio iznositi više pojedinosti.
Tvrdi, međutim, da su upravo njegovo upozoravanje na moguće nepravilnosti i odbijanje da povuče pokrenute postupke prethodili kazni koju mu je 2023. godine izrekao tadašnji apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije Želimir Puljić.
Kazna objavljena prije pravomoćnosti
Prema Tadićevim tvrdnjama, Puljić ga je kaznio obustavom svih čina vlasti reda. Kaznu je poslije potvrdio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, nakon što ga je Tadić pisanim putem zamolio da je opozove.
nadbiskup Zdenko Križić
Posebno ozbiljno zvuči tvrdnja da je dopis o kazni 20. studenoga 2023. poslan svim splitsko-makarskim župnim uredima, ustanovama i samostanima, iako odluka još nije bila pravomoćna.
Tadić navodi da je njegova molba za opozivom kazne imala obustavni učinak, zbog čega se, prema njegovu tumačenju, odluka nije smjela javno širiti kao konačna.
Kazna je ukinuta u siječnju 2025. godine. Tadić tvrdi da je nadbiskup Križić ukidanje predstavio kao čin milosrđa, iako je prethodno Dikasterij za kler utvrdio da protiv njega nije proveden nikakav upravni ni sudski crkveni kazneni postupak.
Prema njegovim riječima, Dikasterij je potvrdio i da mu nije omogućena obrana te da svoja prava ima pravo štititi pred civilnim sudovima.
Ako protiv njega doista nije bio proveden postupak niti je utvrđena odgovornost, ostaje pitanje kako je uopće mogao biti kažnjen, a zatim i javno predstavljen kao kriv pred crkvenim ustanovama.
PODSJEĆAMO: O Tadićevim tvrdnjama pisali smo još prošle godine
Don Ivan Tadić nije tek sada progovorio o stanju na splitskom KBF-u.
CRONA.hr i Slavonija.IN još su 28. listopada 2025. objavili njegovu detaljnu rekonstrukciju postupka kojim je prof. dr. sc. Ivan Bodrožić zaposlen na splitskom KBF-u.
prof. dr. sc. Ivan Bodrožić
Tekst je objavljen pod naslovom:
„Kako je za rođaka dekana otvoreno radno mjesto: sumnjivi povratak Ivana Bodrožića na KBF Split“
Poveznica:
Tadić je tada za naše portale, pozivajući se na zapisnike, dopise i druge dokumente, tvrdio da je za Bodrožića ciljano otvoreno novo radno mjesto.
Današnji tekst Slobodne Dalmacije dodatno razrađuje tu kronologiju i donosi nove pojedinosti o Tadićevoj crkvenoj kazni, odluci Dikasterija za kler te njegovoj povezanosti sa slučajem sestre Miljenke.
Više od pola milijuna kuna za vanjsku suradnju
Prema Tadićevoj rekonstrukciji, slučaj započinje na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 15. studenoga 2018. godine.
Tadašnji dekan prof. dr. sc. Alojzije Čondić, za kojeg Tadić navodi da je Bodrožićev rođak, izvijestio je da je splitski KBF tijekom osam i pol godina iz vlastitih sredstava za angažman Ivana Bodrožića izdvojio 514.487,02 kune.
Bodrožić je u to vrijeme bio zaposlen u Zagrebu, odakle je dolazio predavati u Split kao vanjski suradnik.
Kako bi se ti troškovi smanjili, počelo se razmatrati njegovo stalno zaposlenje i povratak na splitski KBF.
Tadić tvrdi da prijedlog prije sjednice nije dostavljen članovima Fakultetskog vijeća, kako je bilo propisano općim aktima Fakulteta. Navodi i da je prethodno, prije isteka mandata, uklonjen iz Povjerenstva za natječaje.
U prosincu 2018. stigla je suglasnost za Bodrožićevo zaposlenje na odgovarajućoj katedri, a tadašnji dekan izvijestio je Fakultetsko vijeće da je Bodrožić pristao vratiti se u Split.
Rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić dao je 18. prosinca 2018. suglasnost za raspisivanje natječaja i zasnivanje radnog odnosa.
Natječaj je objavljen u travnju 2019., a Bodrožić je u lipnju zaposlen.
Natječaj ili formaliziranje već donesene odluke?
Tadić tvrdi da natječaj nije bio raspisan za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto, nego samo za zasnivanje radnog odnosa.
Prema njegovu tumačenju, to je učinjeno zato što je Bodrožić već bio izabran u odgovarajuće zvanje u Zagrebu. Upravo zbog toga smatra da je novo radno mjesto bilo ciljano otvoreno za njega.
Tadić upozorava i da, prema njegovim saznanjima, KBF nakon provedenog postupka nije u zakonskom roku objavio informaciju o odabranom kandidatu.
Kao dodatno važnu okolnost navodi javnu zahvalu tadašnjeg dekana Mladena Parlova rektoru Draganu Ljutiću, izrečenu u veljači 2020., zbog pomoći da se Bodrožića „vrati“ na splitsko Sveučilište.
Sveučilište u Splitu poslije je zaključilo da u postupku nije moglo utvrditi bitne nepravilnosti, a time ni nezakonitosti. Nadležno tijelo nije pravomoćno utvrdilo da je Bodrožićevo zaposlenje bilo nezakonito.
Ipak, ostaje pitanje je li javni natječaj bio stvarno otvoren postupak ili samo završni korak odluke koja je prethodno već bila usuglašena.
Ministarstvo nije provelo nadzor koji je tražio?
Tadić je 11. studenoga 2020. od Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražio upravni nadzor nad zakonitošću Bodrožićeva zapošljavanja.
O svemu je obavijestio i pučku pravobraniteljicu. Ona je od Ministarstva tražila podatke o postupanju, a nakon što odgovor nije stizao, slala je požurnice ministru Radovanu Fuchsu.
Ministarstvo je zatražilo očitovanja KBF-a i Sveučilišta u Splitu. Rektor Dragan Ljutić poslije je izvijestio da Sveučilište prihvaća očitovanje uprave Fakulteta te da nisu utvrđene bitne nepravilnosti ni nezakonitosti.
Ministar Fuchs potom je obavijestio pučku pravobraniteljicu da nepravilnosti nisu utvrđene.
Tadić, međutim, tvrdi da Ministarstvo nikada nije provelo upravni nadzor koji je izrijekom zatražio, nego je prihvatilo očitovanja institucija čije je postupanje trebalo nadzirati.
Dopis je poslan, ali ga u spisu više nije bilo
Tadić se u listopadu 2021. obratio Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.
Tadašnji predsjednik Vijeća Nikola Grmoja u prosincu 2021. obavijestio ga je da je dokumentacija dostavljena Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
U ožujku 2024. Tadić je Nacionalnom vijeću poslao dopunu s novim činjenicama i dokumentima.
Kada je u svibnju 2025. zatražio informaciju o tome što se dogodilo s njegovim podnescima, predsjednica Vijeća Mirela Ahmetović poslala je požurnicu glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću.
Nakon toga Tadić je obaviješten da njegova dopuna iz ožujka 2024. nije pronađena u spisu niti je evidentiran njezin primitak.
On tvrdi da posjeduje dokaz o slanju te sumnja da je dokument netko uklonio ili uništio. Za tu sumnju zasad nema javno objavljene službene potvrde.
Dokumentaciju je ponovno dostavio u srpnju 2025., nakon čega ju je Mirela Ahmetović proslijedila glavnom državnom odvjetniku.
Tadić tvrdi da do danas nije obaviješten što je s predmetom.
Vatikan tražio razjašnjenje, Bodrožić ipak imenovan dekanom
Nakon što, kako tvrdi, nije dobio odgovore hrvatskih institucija, Tadić je u lipnju 2025. o mogućem nezakonitom zapošljavanju obavijestio Dikasterij za kulturu i obrazovanje Svete Stolice.
Dikasterij je potom od splitsko-makarskog nadbiskupa i velikog kancelara KBF-a Zdenka Križića zatražio razjašnjenje.
Na temelju Križićevih dopisa iz srpnja i kolovoza 2025., Dikasterij je u listopadu imenovao Ivana Bodrožića dekanom splitskog KBF-a.
Tadić tvrdi da se Bodrožić pred drugima pohvalio imenovanjem nekoliko dana prije datuma službene odluke, no riječ je o informaciji koju mu je, kako sam navodi, prenijela druga osoba.
Odgovor dekana Ivana Bodrožića na pitanja Slobodne Dalmacije do objave njihova teksta nije stigao.
Sestra Miljenka i don Ivan – dvije odvojene priče ili isti obrazac?
Don Ivan Tadić i sestra Miljenka Grgić pripadaju najobrazovanijim ljudima koji su predavali na splitskom KBF-u.
Tadić je diplomirao teologiju i elektrotehniku, a magistrirao i doktorirao filozofiju na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Sestra Miljenka doktorirala je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu.
Oboje su javno upozoravali na ono što smatraju ozbiljnim nepravilnostima unutar Fakulteta. Oboje tvrde da su nakon toga, umjesto neovisne provjere svojih navoda, doživjeli profesionalne i osobne posljedice.
CRONA.hr i Slavonija.IN na tu su povezanost upozorili i u tekstu objavljenom 6. svibnja 2026. godine:
„Otkaz časnoj sestri otvorio niz pitanja o upravljanju i kriterijima“
Poveznica:
O svemu smo ponovno pisali 20. srpnja u kolumni:
„Doktore znanosti gaze, podobne nagrađuju: Ovo više nije Crkva, nego sustav odmazde“
Poveznica:
Don Ivan Tadić danas je javno podržao sestru Miljenku, poručivši da je upozoravanjem na moguću korupciju ispunila svoju moralnu obvezu i postupila u skladu s odgovornošću prema općem dobru.
Odgovore više nije dovoljno zamjenjivati šutnjom
Slučaj don Ivana Tadića ne dokazuje sam po sebi da je zapošljavanje Ivana Bodrožića bilo nezakonito. To može utvrditi jedino nadležno tijelo nakon stvarne i neovisne provjere.
Ali Tadićeve tvrdnje više nije moguće odbaciti kao usamljeno nezadovoljstvo jednog bivšeg profesora.
Postoje dokumenti, požurnice pučke pravobraniteljice, dopisi Nacionalnog vijeća, obraćanje DORH-u i Svetoj Stolici te službena potvrda da jednog važnog podneska nije bilo u spisu.
Sada postoji i drugi slučaj – slučaj sestre Miljenke Grgić.
prof. dr. sc. Miljenka Grgić
Zato javnost ima pravo znati je li Ministarstvo provelo stvarni upravni nadzor, što je DORH učinio s dobivenom dokumentacijom, kako je dopis mogao nestati iz spisa i kako je don Ivan Tadić mogao biti javno kažnjen ako protiv njega, kako tvrdi, nije bio proveden crkveni postupak.
Odgovor zaslužuje i najneugodnije pitanje: što se na splitskom KBF-u događa ljudima koji odluče javno progovoriti?
