Pojednostavljeno, više se ne može reći da baš svi ovdje "krpe od prvog do prvog", jer smo i mi dobili "ljute bogataše", ali se, naročito po opustjelim dijelovima Hrvatske, i dalje živi ispod standarda prihvatljivih za Europu 21. stoljeća.
Podaci HNB-a kažu da imamo točno 964 građana koji imaju štednju veću od milijun eura.
Istodobno, ukupna štednja u lipnju iznosila je 35,2 milijarde eura, a pretpostavlja se da se i u čarapama skriva pozamašna svota. Lani se pisalo o čak 25 milijardi kuna koje Hrvati čuvaju "ispod kušina", za crne dane.
Kad se tome pribroji i službeni podatak da 86,9 posto građana ima svoju nekretninu, i da je oko šesto tisuća stanova prazno (!), ispada da nam teku samo med i mlijeko, a dobro znamo da nije tako. Naime, iznosi prosječnih plaća i mirovina, ako se uspoređujemo s ostalim članicama EU-a, sramotni su.
S druge strane, u prilog društvenom bogatstvu govori još jedan zapanjujući podatak: hrvatski su građani samo ove godine upisali 2,3 milijarde eura kroz obveznice i trezorske zapise.
Pa tko su ti naši tajkuni Mahom oni koji su se dobro snašli u tranzicijskoj močvari i dokopali se za mali novac nekadašnjeg društvenog vlasništva, ne dopustivši da ono propadne, kao što je bio slučaj kod dobrog dijela lopova koji su maznili "tvornice za kunu" uz pomoć politike. Znači, prvi milijun im je sumnjiv, ali bili su dovoljno lukavi da izmaknu pravnoj državi i da ga oplode.
Uz te je skorojeviće posljednjih desetak godina stasala poslovna elita koja radi sa svijetom. Nisu to samo biznismeni iz IT industrije, nego i drugi koji prodaju robu i usluge prvenstveno putem "mreže svih mreža", pa im je tržište globalno. Oni će s vremenom staru gardu koja se fudrala u rodijačkom kapitalizmu poslati u povijesnu ropotarnicu i potpuno ovladati gospodarstvom.
Jednorozi neće nestajati kao Todorićevo carstvo, koje je prdnulo u rosu jer nikad nije bilo građeno na tržišnim principima, već ga je snažno novcem poreznih obveznika suportirao HDZ, ali i SDP, dok je u dva mandata držao poluge vlasti. I da, turizam raste, a s njim i svi koji su na njega naslonjeni. U njega dobrim dijelom ulažu povratnici iz inozemstva.
U najvišem sloju društva sve je više i stranaca koji su se ovdje doselili s golemim kapitalom, nerijetko sumnjivog podrijetla, te Hrvata koji su kroz više generacija stvarali silno bogatstvo u dijaspori, kao što je, primjerice, čuvena obitelj Lukšić iz Amerike.
A koliko je onih za koje se u Hrvatskoj može reći da odlično žive Sudeći prema podacima HNB-a, moglo bi ih biti najviše dvadeset posto. Tako podaci od 30. lipnja 2023., koji uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba rezidenata, kažu da 81 posto građana drži manje od 12 posto ukupnih depozita. Dakle, ostalih devetnaest posto spada u "krupne ribe". "Najkrupnijih" je samo dva posto.
Zapravo, najgori je podatak da je onih "srednjih", koji na bankama imaju pet do deset tisuća eura, 288 tisuća. Oni bi, naime, trebali predstavljati srednji sloj iako su iznosi koje smo spomenuli relativno skromni, no kad se uzme u obzir činjenica da 1,7 milijuna građana na bankama ima manje od tisuću eura, oni zaista i jesu ta mršava sredina.
Dalje, nešto više od 685 tisuća građana ima štednju od tisuću do pet tisuća eura po vlasniku. Njih bi se moglo ubrojiti u niži srednji sloj, a sve koji imaju manje od tisuću eura, u siromašne. Među takvima je, nažalost, najviše umirovljenika.
Udio građana koji imaju više od 10 tisuća, a manje od 100 tisuća eura, je oko 17 posto. Riječ je o 578 tisuća građana koji na štednji imaju ukupno 17,4 milijarde eura. To je viši srednji sloj. I tu je riječ o najvećem napretku posljednjih desetljeća. Pustimo mi spomenutih dva posto okorjelih bogataša, ali imamo oko pola milijuna građana koji žive pristojno. Oni predstavljaju nadu u bolje sutra. I trebali bi postati zamašnjak stabilnije, poduzetnije i sretnije Hrvatske.
