Suočeni s izazovom ublažavanja klimatskih promjena, čelnici EU-a obvezali su se na uštedu predviđene potrošnje energije država članica EU-a u visini od 20% do 2020.godine odnosno 32,5% do 2030.godine. Poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama ključan je instrument u dostizanju tih ciljnih vrijednosti. U zgradama se troši najviše energije pa se u njima mogu ostvariti i najveće uštede.

Najnovija procjena napretka država članica u dostizanju ciljnih vrijednosti u pogledu energetske učinkovitosti pokazuje da nije vjerojatno da će se ciljna vrijednost EU-a za razdoblje do 2020.godine dosegnuti jer je od 2014.godine potrošnja energije u EU-u ponovno u porastu. Sud iznosi preporuke koje bi EU-u trebale pomoći u dostizanju ciljne vrijednosti u pogledu energetske učinkovitosti do 2030.godine, i to povećanjem isplativosti potrošnje sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021.2027.

U okviru operativnih programa kohezijske politike ukupno je izdvojen proračun od približno 14milijardi eura, što čini 4% ukupnih sredstava kohezijske politike za razdoblje 2014.2020. (357milijardi eura), za poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradama, pri čemu je stambenim zgradama namijenjeno 4,6milijardi eura. Osim toga, države članice u svojim su proračunima predvidjele 5,4milijarde eura za nacionalno sufinanciranje svih zgrada, pri čemu su stambenim zgradama namijenjene 2milijarde eura.

Države članice zahtijevale su da se projekti temelje na energetskom pregledu te da se njima ostvaruju određene razine uštede energije i poboljša energetski razred zgrada. U većini su slučajeva proračunska sredstva dodjeljivale projektima prema redoslijedu podnošenja prijava zbog čega nisu mogle procijeniti njihove relativne troškove i koristi. To znači da su rijetko davale prednost projektima kojima se uštede energije ili druge koristi ostvaruju uz niže troškove.

Veća energetska učinkovitost znači da se smanjenim utroškom energije proizvodi jednaki energetski učinak. Učinkovitijom uporabom energije građani EU-a mogu smanjiti svoje račune za energiju, pomoći zaštititi svoje zdravlje i okoliš te poboljšati kvalitetu zraka.

Uobičajena ulaganja u energetsku učinkovitost sufinancirana sredstvima EU-a obuhvaćaju dodatno izoliranje zgrada, energetski učinkovite prozore, sustave za toplinsku kontrolu i nadogradnje sustava grijanja.

{attachments}

Klimatskim promjenama do beskućništva

No, postavlja se pitanje što s onim vlasnicima domova u zgradama koji neće biti u financijskoj mogućnosti obnoviti stare zgrade

Problem je što će takve zgrade biti zakonom zabranjene za život! Drugim riječima, stanari će biti prisiljeni iseliti iz takvih zgrada. A gdje, to još ne zna nitko.

{youtube}YTYN2MYB8fw{/youtube}