Ovaj blagi rast pokazuje kako usluge, s godišnjom stopom inflacije od 3,9 posto, i dalje imaju ključnu ulogu u ukupnom porastu cijena, dok su hrana, alkohol i duhan na drugom mjestu s 2,8 posto. Industrijski proizvodi bilježe znatno nižu inflaciju od 0,7 posto, a energija se ističe padom od 1,9 posto.

Unatoč usporavanju inflacije u nekim segmentima, razlike među državama europodručja jasno pokazuju da svi nisu u istom ekonomskom čamcu. Irska predvodi s najnižom godišnjom inflacijom od svega 0,5 posto, dok Belgija bilježi najvišu, čak pet posto. Hrvatska se s godišnjom inflacijom od četiri posto našla među zemljama s najbržim rastom cijena, što ju čini anomalijom u regiji.

Za usporedbu, Slovenija i Italija u studenom su zabilježile inflaciju od 1,6 posto, dok je u Austriji ona iznosila dva posto. Ovi podaci jasno ukazuju da Hrvatska trpi znatno veći pritisak u odnosu na svoje susjede.

Što to znači za Hrvatsku

Brži rast cijena u Hrvatskoj otvara pitanja o učinkovitosti ekonomske politike i specifičnostima domaćeg tržišta. Dok susjedne zemlje uspijevaju zadržati inflaciju na nižim razinama, Hrvatska, suočena s višim cijenama hrane i usluga, mora poduzeti mjere kako bi zaštitila standard građana. Održavanje stabilnosti cijena ostaje jedan od ključnih izazova za domaće vlasti u kontekstu daljnje europske integracije.