Domaće tržište rada nastavilo je tijekom 2025. bilježiti pozitivna kretanja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je bilo zaposleno ukupno 1,7 milijuna osoba, odnosno 19 tisuća više nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih pao na 87 tisuća.

Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine porasla je na 68,8 posto, a stopa anketne nezaposlenosti smanjena je na 4,9 posto.

Rast zabilježilo 96 gradova

U 128 hrvatskih gradova tijekom 2025. evidentirane su 1.104.722 zaposlene osobe. Godinu ranije bilo ih je 1.090.647, što predstavlja povećanje od 14.075 zaposlenih, odnosno 1,29 posto.

Pozitivan trend ostvarilo je 96 gradova, dok su 32 grada zabilježila pad broja zaposlenih.

Pleternica odmah iza Skradina

Najveći postotni rast zaposlenosti zabilježio je Skradin, u kojem je broj zaposlenih porastao sa 341 na 871, odnosno za 155,43 posto.

Odmah iza njega nalazi se Pleternica s rastom od čak 152,55 posto.

Među vodećim hrvatskim gradovima našli su se i Otok s rastom od 134,04 posto te Valpovo sa 110,45 posto. U prvih deset ušli su još Novi Marof, Sinj, Novi Vinodolski, Trilj, Kaštela i Zlatar.

Velika Gorica s najvećim povećanjem

Kada se promatra apsolutno povećanje broja zaposlenih, prednjači Velika Gorica. Ondje je broj zaposlenih povećan za 7.589, s 20.211 na 27.800.

Slijede Samobor sa 7.109 i Kaštela sa 7.106 zaposlenih više. Među gradovima s najvećim povećanjem nalaze se i Zaprešić, Sinj, Dugo Selo, Petrinja, Solin, Novi Marof i Jastrebarsko.

Prema broju zaposlenih na tisuću stanovnika vodeća je Sveta Nedelja sa 456,1 zaposlenim. Slijede Dugo Selo, Prelog, Varaždin, Zaprešić, Velika Gorica, Ivanec, Krapina, Samobor i Zabok.

Nova metodologija utjecala na rezultate

Podaci DZS-a prvi su put obrađeni prema mjestu stanovanja zaposlenika, a ne prema mjestu rada. Promjena metodologije osobito je utjecala na rezultate manjih gradova iz kojih stanovnici svakodnevno odlaze na posao u veća gospodarska središta.

Zbog toga velike postotke nije moguće tumačiti isključivo kao rezultat otvaranja novih radnih mjesta upravo u tim gradovima, nego kao broj zaposlenih osoba koje u njima imaju prebivalište.

Nedostatak radnika i dalje veliki problem

Unatoč pozitivnim pokazateljima, hrvatsko tržište rada i dalje se suočava s nedostatkom radne snage.

Tijekom 2025. stranim državljanima izdane su 170.723 dozvole za boravak i rad. Najviše ih je izdano za turizam i ugostiteljstvo, njih 52.858, te građevinarstvo, 52.776.

Slijede industrija, promet i veze te trgovina, a najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Indije i Filipina.