Kvaliteta tog programa uvijek je na visokoj razini, a tajnu dugovječnosti i uspjeha Ansambla LADO gospodin Šokac otkrio je na samom početku. ”LADO na jedan specifičan način interpretira hrvatsku glazbenu i plesnu baštinu. Cilj i zadaća nam je prikupljanje, obrađivanje i scensko prikazivanje najljepših primjera hrvatske glazbene i plesne baštine i tome je tako pune 74 godine. Tajna je u jednom neiscrpnog bogatstvu koje smo naslijedili od naših predaka, djedova i baka. Hrvatska je svjetski fenomen s obzirom na tu raznolikost. Pogledajte samo koliko su različiti hrvatski krajevi u tom folklornom, glazbenom, plesnom izričaju, o narodnim nošnjama da ne govorimo. Često nam se znalo dogoditi da nam je i publika diljem svijeta ostala zbunjena pa je mislila da se radi o dva ansambla iz nekoliko zemalja, a riječ je o našoj dragoj Hrvatskoj. Tajna je u pristupu prikazivanja narodnih plesova i pjesama na sceni za koju je zaslužan naš utemeljitelj, profesor Zvonimir Ljevaković, rekao je Šokac na samom uvodu te dodao kako su važan faktor i sve generacije umjetnika u LADU koji su uvijek bili pomno birani zbog svog talenta, a onda i ljubavi prema hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Nema kulturnog dobra kojeg LADO nema u svom repertoaru

Inače, kada je Šokac došao na poziciju umjetničkog ravnatelja Ansambla LADO naveo je tri temeljna principa prema kojima LADO ubuduće trebao funkcionirati a to su tradicija, suvremenost i izvrsnost. U ”Viziji Hrvatske objasnio je sva tri. ”Moramo biti svjesni i ponosni činjenicom da su brojna kulturna dobra zaštićena na svjetskoj razini. Gotovo da nema kulturnog dobra kojeg LADO nema u svom repertoaru - od ojkavice
do bećarca, koji je posljednji zaštićen. Dobar primjer bogatstva vam je i otok Korčula, na kojem imamo nekoliko vrsta plesnih izričaja. S obzirom na našu površinu, mislim da nemamo pandan u cijelom svijetu, iako su nas po broju kulturnih dobara stavili bok uz bok s Kinom. Trebamo se potruditi da mladi u Hrvatskoj budu svjesni svega ovoga o čemu sada govorimo.

Suvremenost podrazumijeva unapređenje produkcije i korištenje novih tehnologija, praćenje trendova u drugim izvedbenim umjetnostima, te uključivanje u aktualnu kulturnu scenu kroz projekte kojima će se LADO dodatno pozicionirati kao jedinstveni kulturni brand. Brojni su primjeri sjajne suradnje LADA i s drugim tipovima glazbe, a kao jedan takav je i suradnja

LADA i Borisa Novkovića na pjesmi ”Vukovi umiru sami, s kojom je Hrvatska 2005. na Eurosongu osvojila visoko četvrto mjesto. ”Te godine su naše Ladarice sudjelovale na Eurosongu i vrlo doprinijele jednom općem
dojmu te izvedbe. Vjerujem da taj interes za etno glazbu uvijek postoji. Evo, primjerice, na ovogodišnjoj Dori se kao opaka konkurencija grupi Let 3 pokazala Harmonija Disonance. Što bi se dogodilo da je LADO bio u ovoj priči ove godine, ne znam, govori Šokac kroz smijeh, a zatim se dotiče i izvrsnosti te otkriva ima li u LADU mjesta za pogreške. ”Svatko tko radi, taj i griješi. Iako te greške, vjerujem da naša publika ne primijeti, što je čar profesionalizma, objasnio je. Kako se postaje član LADA Ipak, postati član LADA nije baš tako jednostavno.

{youtube}15xLFZZqxKA{/youtube}

”Glavni kriterij je audicija. Interes za LADOM uvijek postoji, a audicija je sve nešto što svi koji smo je prošli pamtimo do kraja života. Ovdje u Zagrebu, u Školi za klasični balet postoji Odjel za narodne plesove. Riječ je o četverogodišnjoj umjetničkoj plesnoj školi čiji učenici po završetku srednjoškolskog obrazovanja stječu znanje - plesač narodnih plesova. Drugi dio njihova obrazovanja je reducirani gimnazijski program koji im omogućuje da nastave svoje školovanje. To je odlična priprema za audiciju za LADO. Naravno da nisu svi u mogućnosti doći u Zagreb, ali audicija je ta koja je u konačnici glavno mjerilo za postati zaposlenik
Ansambla, istaknuo je Krunoslav Šokac. LADO je jedini profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj LADO je zaista specifičan i imamo tu privilegiju da smo jedini profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj. Ta rotacija zaposlenika i ne ide tako brzo pa nemamo problema s regrutacijom novih zaposlenika. S druge strane, 2023. je godina. Mladima se pruža puno više sadržaja nego prije 20-30 godina i naravno da se u današnje doba interes mladih disperzirao na različite aktivnosti, rekao je iskreno Šokac.

Inače, Krunoslavov pradjed bio je čuveni baranjski gajdaš, a djed Pavo orguljaš. Upravo je s njim i došao u doticaj s tradicijskom crkvenom glazbom, a prepričao je i kako i iz vlastitog djetinjstva pamti žene koje su bile odjevene u narodne nošnje. ”Ti rani susreti s tradicijskom kulturom su nešto što se mladom čovjeku ureže u sjećanja. Jako sam ponosan na to, ističe Šokac s velikim osmijehom na licu. Za kraj je otkrio i svoju viziju Hrvatske. ”Činjenica je da smo top turistička destinacija. Volio bih da jednog dana, iako je to možda utopijska misao, kad negdje dođete i kažete - Hrvatska, da ljudi kažu: ”Ah, LADO. Silno radimo na tome da i LADO bude još prepoznatljiviji u svijetu. Nadam se da ćemo u tome i uspjeti, zaključio je Šokac.