„Meni je to šokantno, dajete mi previše na značaju, a ja sam samo pevačica“, požalila se Jelena Karleuša nakon otkazivanja koncerta u vodičkoj Haciendi.

Ne, gospođo Karleuša. Niste „samo pevačica“.

Niste to bili kada ste komentirali Hrvatsku, hrvatski narod, hrvatski jezik, Oluju, Jasenovac i ideju Velike Srbije. Ne možete političke poruke izgovarati kao javna osoba, a zatim, kada zbog njih propadne gaža, sakriti se iza mikrofona i estrade.

Javne riječi ne nestaju kada se ugase kamere. Još manje nestaju na hrvatskoj granici.

ŠTO JE TOČNO GOVORILA?

Ovdje nije riječ o izmišljenim citatima, neodređenim „političkim komentarima“ niti samo o nekome tko ne voli njezinu glazbu.

Karleuša je u svibnju 2024. na Instagramu napisala da je „svakom Hrvatu djed ubijao Srbe“. Nije prozvala pojedinog političara, novinara ili javnu osobu. Obuhvatila je svakog Hrvata i njegovu obitelj. Index

U veljači 2025., gostujući na televiziji Informer tijekom studentskih prosvjeda u Srbiji, ustvrdila je da je među prosvjednicima čula „hrvatski dijalekt srpskog jezika“. Hrvatski jezik tako je svela na dijalekt srpskoga, a prosvjede protiv vlasti Aleksandra Vučića pokušala povezati s Hrvatskom. Večernji list

U istom je nastupu izgovorila još težu poruku:

„Ja hrvatskim građanima i hrvatskoj državi od srca želim isto da im se ovo desi.“

Izjava je izrečena u kontekstu tragedije u Novom Sadu i prosvjeda koji su nakon nje zahvatili Srbiju. U Hrvatskoj je razumljivo doživljena kao želja da se i Hrvatima dogodi isto. Karleuša danas tvrdi da je snimka skraćena te da nije mislila na rušenje nadstrešnice i pogibiju ljudi, nego na političku krizu i hrvatsko miješanje u unutarnje prilike Srbije. RTL Danas

To je njezino naknadno objašnjenje. Ali sporna rečenica nije izmišljena. Ona ju je izgovorila.

Krajem 2024. Oluju je prikazivala kao protjerivanje 350.000 građana srpske nacionalnosti na traktorima, uz tvrdnju da Hrvati uz glazbu slave „oslobađanje svoje zemlje“. Severinu je optuživala da slavi mržnju prema Srbiji, rat i ubijanje te se „smije Jasenovcu“.

U kolovozu 2025. otišla je i korak dalje, napisavši: „Zašto ne bismo i mi, kao Albanci koji stvaraju Veliku Albaniju, željeli Veliku Srbiju?“ Nova.rs

To nije glazbeni repertoar. To je politički repertoar.

KARLEUŠA TVRDI DA JE SVE IZVUČENO IZ KONTEKSTA

Nakon što je najava koncerta izazvala burne reakcije, Karleuša je hrvatskoj javnosti poručila da su snimke montirane, citati netočni, a njezine izjave izvučene iz konteksta.

Tvrdi da su njezine riječi bile usmjerene prema političkim krugovima i medijima, a „nikada protiv hrvatskog ili bilo kojeg drugog naroda“. Naglasila je i da je godinama nastupala u Hrvatskoj te da poštuje hrvatsku publiku. Tportal

No rečenica da je „svakom Hrvatu djed ubijao Srbe“ ne govori o političkim krugovima. Govori o svakom Hrvatu.

Nazivanje hrvatskog jezika dijalektom srpskoga nije kritika medija. To je negiranje hrvatskog jezičnog identiteta.

Zagovaranje Velike Srbije nije poruka ljubavi i povezivanja među narodima. A onaj tko je Oluju koristio za vlastitu propagandu teško se danas može čuditi što je hrvatska javnost zapamtila njegove riječi.

Karleuša ima pravo na objašnjenje. Javnost ima pravo zaključiti da joj ne vjeruje.

VELIKA GOSPA NIJE OBIČNA SUBOTA

Koncert je bio najavljen za subotu, 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe.

Hacienda je nakon prvih kritika pokušala objasniti da se vrata otvaraju u 23 sata, a da bi Karleuša zapjevala tek nakon ponoći, dakle formalno 16. kolovoza.

To je kalendarska akrobatika, a ne ozbiljno objašnjenje.

Događaj je oglašavan za Veliku Gospu. Publika bi dolazila na Veliku Gospu. Karte su se prodavale za večer Velike Gospe. Pomicanje prvog takta iza ponoći ne mijenja karakter događaja.

Velika Gospa jedan je od najvećih katoličkih blagdana u Hrvatskoj. Nemoguće je da organizatori nisu znali kako se toga dana očekuju drukčiji standardi. Jednako je nevjerojatno da nisu znali koga angažiraju i kakve je poruke ta osoba ranije slala o Hrvatskoj.

To nije bio običan previd u rasporedu. Bio je to ili potpuni gubitak osjećaja za mjesto i trenutak ili svjesno računanje na provokaciju kao najbolju reklamu.

U oba slučaja račun je stigao.

NEUKUS JE PRAVO, PROVOKACIJA IMA CIJENU

Što će netko pjevati u privatnom klubu nije pitanje za političke komesare ni samoproglašene cenzore.

Komisiju za šund, više na sreću nego na nesreću, nemamo. Hacienda ima pravo angažirati Karleušu, Cecu, trubače, tamburaše ili nekoga tko će tri sata udarati žlicom o lonac. Publika ima pravo platiti ulaznicu i uživati.

Ima pravo i na glazbeni neukus.

Ali građani imaju jednako pravo reći da je angažman osobe koja je javno generalizirala Hrvate, negirala hrvatski jezik i zagovarala Veliku Srbiju – neprihvatljiv.

Imaju pravo bojkotirati klub. Braniteljske udruge imaju pravo prosvjedovati. Gradonačelnik ima pravo reći da ona nije dobrodošla, uz jasno priznanje da Grad nema ovlast uređivati program privatnog kluba.

Sloboda govora ne znači slobodu od odgovora. Slobodno tržište ne znači da organizator ima pravo na publiku bez obzira na ono što joj servira.

NIJE JOJ HRVATSKA ZABRANILA PJEVATI

Ovdje nije donesena državna zabrana Karleušina nastupa. Nije joj oduzet mikrofon, zabranjena pjesma niti izrečena zabrana ulaska u Hrvatsku.

Privatni organizator otkazao je jednu komercijalnu gažu nakon što je procijenio da više ne može jamčiti sigurnost gostiju i zaposlenika.

To nije cenzura. To je posljedica loše poslovne odluke.

Karleuša može pjevati gdje je žele slušati. Ali ne može zahtijevati da Hrvatska zaboravi što je govorila samo zato što je netko u Vodicama očekivao dobru zaradu.

GRANICA I RAD NISU PITANJE GLAZBENOG UKUSA

Srbija nije članica Europske unije ni schengenskog prostora. Ulazak njezinih državljana u Hrvatsku podliježe graničnoj kontroli, a plaćeni koncert nije turistički posjet nego rad.

Glazbeni izvođači iz trećih zemalja za ugovoreni nastup moraju imati odgovarajuću potvrdu o prijavi rada. Zahtjev se prije početka rada podnosi nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, uz ugovor i važeću putnu ispravu. MUP

Provjera tih uvjeta nije cenzura, nacionalizam ni zabrana glazbe. To je posao države koja mora znati tko ulazi, zbog čega dolazi i radi li zakonito.

I mora vrijediti jednako za Karleušu kao za svakog drugog stranog izvođača.

Nije, dakle, problem što je cajka. Hrvatska je puna klubova u kojima se takva glazba sluša, a srbijanski izvođači godinama nastupaju bez ozbiljnijih prijepora.

Problem je što Jelena Karleuša vrijeđa Hrvatsku kada joj treba politička pozornica, a onda želi biti „samo pevačica“ kada joj u Hrvatskoj treba isplatiti honorar.

Ne ide.

Nije Hrvatska zabranila Karleuši pjevati. Karleuša je vlastitim riječima svoju gažu učinila neodrživom.